Obradivo tlo

Izvor: Wikipedia
Moderno obradivo tlo u Engleskoj

Obradivo tlo u geografiji znači zemlja koja može služiti za rast poljoprivrednih usjeva.[1] Različito je od kultiviranog zemljišta, te uključuje džungle i nisu korišteni samo za ljudske potrebe. Obradiva tla danas prekrivaju oko 31 milijun kilometara.[2]

Iako je ograničeno zbog mase i topologije, iznos ukupnog obradivog tla, regionalno i globalno, oscilira zbog ljudskih i klimatskih faktora poput navodnjavanja, krčenja šuma, širenja pustinja, deponija, i urbanog širenja. Zato se provode mnoga istraživanja kako ove promjene utječu na proizvodnju hrane.[3]

Najproduktivni dio obradivih tla dolazi od naslaga od rijeka i mora iz geološkog doba. U modernom vremenu, rijeke ne poplavljuju poljoprivredna tla zbog kontrola polplava.

Neobradiva tla[uredi - уреди]

Postotak obradivih tla po državama

Zemlje koje nisu prikladne za obrađivanje tla imaju bar jednu od sljedećih nedostataka:

  • bez izvora svježe vode
  • prevruća klima (pustinje)
  • prehladna klima (Arktik)
  • prestjenovit reljef
  • preslanost
  • previše kiša ili snijega
  • prezagađenost
  • slaba nutritivnost

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]