Messier 87

Izvor: Wikipedia
M 87
M87 jet.jpg Messier 87 Divovski mlaz materije koji izvire iz središta.
Otkriće
Položaj
Epoha J2000
Zviježđe Djevica
Udaljenost 52,000,000 ly  (15,940,000 pc)
Rektascenzija 12h 30m 48.0s
Deklinacija +12° 23′ 00.0″
Izgled na našem nebu
Prividna magnituda 8.60
Prividne dimenzije (V) 9' x 7'
Stvarne osobine objekta
Ostalo
Druge oznake NGC 4486


Messier 87 (M87 ili NGC 4486) je divovska eliptična galaksija koja se nalazi u središtu skupa Virgo. Galaksiju je otkrio Charles Messier osobno 18. ožujka 1781. godine. Iste noći otkrio je još 7 galaktika i kuglasti skup M92.

Svojstva[uredi - уреди]

M87 je divovska galaksija, koja se nalazi u središtu skupa Virgo. Nalazi se na udaljenosti od oko 52 ± 4 milijuna ly. Njene prividne dimenzije od 8.3' x 6.6' odgovaraju stvarnim dimenzijama od 125,000 x 100,000 ly. M87 je tek neznatno veća od naše Mliječne staze ali zbog svog elipsoidnog oblika zauzima znatno veći volumen i ima veću masu. Procjenjuje se da M87 ima masu od 2.6 ± 0.3 x 1012 veću od mase Sunca. M87 je oko 4.5 puta masivnija od naše galaksije. Apsolutni sjaj galaktike je također ogroman i iznosi - 22 magnitude.

Kuglasti skupovi[uredi - уреди]

M87 posjeduje zadivljujuć sustav kuglastih skupova čiji broj doseže možda i 12,000 potencijalnih članova. Broj kuglastih skupova oko Mliječne staze je skroman i iznosi oko 180.

Mlaz materijala[uredi - уреди]

Mlaz materijala koji izvire iz središta M87 je otkriven 1918. godine. Mlaz se proteže oko 5,000 ly u dužinu i sastoji se od materije izbačene iz galaksije. Materiju vjerojatno izbacuje supermasivna crna rupa mase 3×109 veće od mase Sunca. M87 je također i snažan izvor X zraka i radiovalova što ide u korist teoriji o supermasivnoj crnoj rupi u središtu. Vjeruje se da je crna rupa u središtu veličine Sunčeva sustava.

Izvori X-zračenja[uredi - уреди]

Promatranja obavljena teleskopom Chandra otkrila su naznake petlji i prstenova koji su izvor X-zraka i okružuju M87. Uzrok tim prstenovima i petljama su varijacije u količini izbačenog materijala u mlazu. Jedan od tih prstenova ima promjer od 85,000 ly i uzrokovala ga je velika erupcija materijala. Postoje vlaknasti tragovi materijala koji su dugi i do 100,000 ly. Redovite erupcije materijala sprječavale su stvaranje oblaka plina i prašine i tako su spriječili formiranje spiralne strukture.

Amaterska promatranja[uredi - уреди]

Vizualno, M87 je galaktika bez gotovo ikakvih detalje. Moguće je uočiti sjajnu jezgru umotanu u eliptični oblak. Kako je M87 središte skupa Virgo i nalazi se blizu Markarianova lanca odlična je polazna točka za lutanje među stotinjak galaktika u skupu.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]

Skica M87


Objekti u Messierovom katalogu
M1M2M3M4M5M6M7M8M9M10M11M12M13M14M15M16M17M18M19M20M21M22M23M24M25M26M27M28M29M30M31M32M33M34M35M36M37M38M39M40M41M42M43M44M45M46M47M48M49M50M51M52M53M54M55M56M57M58M59M60M61M62M63M64M65M66M67M68M69M70M71M72M73M74M75M76M77M78M79M80M81M82M83M84M85M86M87M88M89M90M91M92M93M94M95M96M97M98M99M100M101M102M103M104M105M106M107M108M109M110