Međunarodna galerija portreta Tuzla
Međunarodna galerija portreta u Tuzli je institucija koja baštini djela bosanskohercegovačkih umjetnika Predstavlja izvor za izučavanje historije i razvoja bosanskohercegovačke umjetnosti u cjelini, izučavanje portreta kao likovne teme, te izučavanje različitih likovnih pravaca, materijala i tehnika.
Nastala je amaterskom inicijativom 1964. godine u Osnovnoj školi „Centar“ i donacijom likovnih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije. Svoj profesionalni interes vezuje za istraživanje, prezentaciju i valorizaciju značajne likovne teme - portreta.
Cjelokupan fundus galerije razvrstan je u osam kolekcija/zbirki:
- Kolekciju savremenog portreta XIX i XX stoljeća
- Kolekciju crteža, akvarela, tempera i ulja Ismeta Mujezinovića
- Kolekciju crteža, grafika i ulja Adele Behr Vukić
- Kolekciju legata Haima Džemsa Pinte
- Internacionalnu zbirku portreta - crteža i grafika
- Kolekciju savremene bosanskohercegovačke umjetnosti
- Kolekciju likovnih umjetnika Tuzle
- Kolekciju Kaselske škole
Zbirka slika Ismeta Mujezinovića predstavlja najpotpuniju sačuvanu zbirku slikarevog opusa i dio je cjelokupnog fundusa od osam kolekcija/zbirki u Međunarodnoj galeriji portreta u Tuzli, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 6. februara 2013. godine, donijela je odluku da se zbirka proglasi za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća).
Ismet Mujezinović stvarao je u različitim likovnom tehnikama. U Zbirci međunarodne galerije portreta sačuvan je veliki broj crteža olovkom, ugljenom, flomasterom, tušem, zatim slika izrađenih u tehnici akvarela, gvaša, tempere, ulja na platnu uz samo jednu sačuvanu litografiju (Djevojka sa nanulama, 1925/30.).
Zbirka se sastoji od 2085 djela nastalih tokom skoro sedam decenija stvaralačkog rada. Cjelokupan slikarov opus podijeljen je u tri stvaralačke faze, a djela iz svake faze zastupljena su u Zbirci.
Zbirka Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije ima 86 djela i nastala je 1977. godine u Bugojnu, kada su umjetnici stvorili vlastite likovne interpretacije ovog državnika. Otkupom ili darivanjima tih djela, pridodata su i djela na ovu temu nastala od 1946., godine. Od bosanskohercegovačkih umjetnika učestvovali su: Božidar Jakac, Andrija Maurović, Frano Mengelo Dinčić, Frano Kršinić, Antun Augustinčić, Oto Logo, Milena Lah, Ismet Mujezinović, Vojo Dimitrijević, Mario Mikulić, Meha Sefić, Ljubo Lah, Mevludin Ekmečić, Ico Voljevica, Mersad Berber, Alija Kučukalić, Luka Ilić, Ibrahim Bilajac, Milivoje Unković, Salim Obralić i Ljupko Antunović, Miloš Gvozdenović.
Umjetnici su stvarali u različitim likovnim tehnikama. Veći dio zbirke čine slike (77), a tek manji skulpture (9). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 6. februara 2013. godine, donijela je odluku da se zbirka proglasi za nacionalni spomenik BiH.[2] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća). Galerija je 2011. Godine izvjestila policiju i tužilaštvo da iz zbirke nedostaju 72 djela.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „Zbirka slika Ismeta Mujezinovića”. kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]
- ↑ „Zbirka Tito u djelima umjetnika Jugoslavije”. kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Sarajlić, Ćazim, 40 godina Međunarodne galerije portreta Tuzla (1964-2004), Tuzla, 2004.