Mali Jadrč
Mali Jadrč
| |
|---|---|
  Mali Jadrč Mali Jadrč na karti Hrvatske | |
| Regija | Gorski kotar |
| Županija | Primorsko-goranska županija |
| Mikroregija | Gorski kotar |
| Najbliži (veći) grad | Delnice |
| Površina | 1,435 km² |
| Nadmorska visina | 310 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.400 N |
| - z. d. | 15.143 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 38 |
| - Gustoća | 37,75 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 14 |
| Pošta | 51329 Severin na Kupi |
| Pozivni broj | + 385 (0) 51 |
| Autooznaka | DE |
Mali Jadrč (lokalno Mali Jedrč), naselje u Gorskomu kotaru, Primorsko-goranska županija.
Smještaj[uredi | uredi kod]
Mali Jadrč se nalazi u sjeveroistočnom djelu Gorskoga kotara na području grada Vrbovskog, 4.5 km južno od Severina na Kupi, na nadmorskoj visini od 310 m. Smješten je na lokalnoj prometnici, 4 km udaljen od stare Lujzijanske ceste.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Mali Jadrč je pokupsko naselje. Smješten je između dva brda, Velike Kapele (362 m) i Poljanka (419 m). U daljnoj okolini ističu se vrhovi, Veliki Gložac (699 m), Jelenčev vrh (514 m), Jelovac (554 m) i Lipov vrh (606 m).
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Malom Jadrču je živjelo 38 stanovnika.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.
U Malom je Jadrču kao i u cijeloj Gorskoj Hrvatskoj izražena depopulacija stanovništva.
Pruga Črnomelj/Kočevje — Vrbovsko[uredi | uredi kod]
Zanimljiv je podatak kako je kod Malog Jadrča trebala ići pruga koja bi povezivala Črnomelj i Vrbovsko te dalje prema Sušaku odnosno Kočevje — Jadrč — Vrbovsko.[1] Priključak na sušačku prugu je bio predviđen 3 km sjeverno od Vrbovskoga. Godine 1939. počeli su radovi, ali je počeo Drugi svjetski rat pa pruga nikad nije završena (planirano krajem 1941.).[2] Čak i danas su vidljivi ostatci radova. Dva tunela su i probijena, jedan je trebao ići ispod brda Lovnik, a drugi točno ispod Malog Jadrča. Nažalost, kad je rat završio više nije bilo interesa za gradnju pruge. Na pruzi su planirane postaje: Kočevje, Mozelj, Rajndol, Knežja lipa, Čeplje, Stari trg, Radenci, Špeharija, Močile, Jadrč i Nadvučnik,[1] u okviru širega rješenja za prijevoznu povezanost Kočevja s jedne strane i Črnomlja s druge strane prema Jadrču, kao i rješenje povezanosti Sevnice sa Šentjanžom.[1]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 xxxxxxxx. Izlaz Dravske banovine na more : potreba izgradnje željezničke veze Kočevje — Sušačka pruga, Sušak : Akcioni odbor za izgradnju željezničke veze Dravske banovine s morem, 1935., str. 5., 6., 16., 17.
- ↑ ur. Jože Lavrič, et alii, Spominski zbornik Slovenije : ob dvajsetletnici kraljevine Jugoslavije, Ljubljana : Založba "Jubilej", 1939., (COBISS.SI), str. 408.
Nova dela naj dravsko banovino čim tesneje vpletejo v jugoslovansko, vzporedno in prečno dinarskemu gorstvu razporejeno železniško omrežje. V tem okviru se oddaja sedaj v delo proga Črnomelj—Vrbovsko (42 km), ki naj bo dogotovljena do konca leta 1941 (140 milijonov). V potezu Trebnje—Novo mesto je potrebno ojačiti zgornji ustroj (55 milijonov) in pri Sevnici urediti trikot. Kot longitudinala prihaja poleg podvojitve tira Zidani most—Zagreb v Posavju (85 milijonov) v poštev spoj Kočevje—Jadrč (40 km) v Krasu in morda Varaždin-Ormož (…)
– Zbornik, 1939., 408.