Kolonije dobročinstva
| Kolonije dobročinstva | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Belgija Nizozemska | |
| Registriran: | 2021. |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Kolonije dobročinstva bile su poljoprivredne kolonije u tadašnjim pokrajinama Nizozemske, Drenthe i Antwerp i prosvjetiteljski eksperiment u društvenoj reformi koji je pokazao inovativan, vrlo utcajan model olakšica za siromašne poljoprivrednike bez zemlje. Osnivač je bila humanitarna nizozemska privatna organizacija osnovana 1818. god. Vlasnik društva bio je general Johannes van den Bosch čija namjera je bila da pomogne siromašnim porodicama, većinom iz velikih gradova, darujući im poljoprivredno zemljište, kako bi poboljšali svoj položaj nakon napoleonske francuske okupacije. Od kralja Williama I Nizozemskog dobio je dozvolu za kupovinu zemlje i podizanje kolonija sa kompletnom infrastrukturom. Postojale su četiri kolonije u tri područja: Frederiksoord-Wilhelminaoord i Veenhuizen u Nizozemskoj i Wortel u Belgiji.
Projekt je imao socijalni karakter, jedinstven u Evropi, i označavao je početak ideje modernih socijalnih država.[1] Na svom vrhuncu sredinom 19. vijeka, preko 11.000 ljudi živjelo je u takvim kolonijama u Holandiji. U Belgiji je njihov broj dostigao vrhunac od 6.000 1910. godine.[2]
Svjetska baština[uredi | uredi kod]
Glavni cilj takvih kolonija bio je smanjenje siromaštva u većim gradovima tako da su se na udaljenijim mjestima stvarale kolonije sa zajedničkim vlasništvom na cijeloj poljoprivrednoj zemlji. Kolonije su primale siročad i prosjake u velike zgrade, sa zajedničkim prostorijama, koji su se u tim selima takođe bavili poljoprivredom.
U muzeju “De Proefkolonie” u Frederiksoordu prikazano je kakav je bio život u kolonijama. Postoji baza podataka sa imenima osoba koje su živjele kao doseljenici ili kao zaposlenici u kolonijama.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „Belgija, spomenici upisani na listu svjetske baštine”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 01. 2023.
- ↑ „UNESCO: Kolonije benevolence (dobrohotnosti)”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 01. 2023.
