Kikuju

Izvor: Wikipedia

Kĩkũyũ (ponekad izgovarano Gĩkũyũ) je najveća etnička grupa Kenije. Broje oko 7,4 miliona pripadnika što čini oko 22% ukupnog stanovništva Kenije. Bave se poljoprivredom u plodnim centralnim visoravnima i predstavljaju jednu od ekonomski najaktivnijih etničkih grupa u Keniji.

Porijeklo[uredi - уреди]

Iako nisu potpuno sigurni, etnolozi vjeruju kako su Kĩkũyũ došli u današnju Keniju iz Zapande Afrike (današnji Kamerun) zajedno s drugim Bantu plemenima. Došavši u današnju Tanzaniju, migrirali su pokraj Kiimanjara u Keniju te se konačno naselili oko Mt. Kenye dok je ostatak grupe nastavio migrirati prema jugu Afrike (stvorivši današnje Zulue,Shone itd.). U početku su bili lovci-sakupljači, ali, za razliku od nilotskih naroda koji su bili nomadski stočari, počeli su se baviti zemljoradnjom koristeći vrlo plodno vulkansko tlo oko Mt. Kenye i Lanca Aberdare.

Historija[uredi - уреди]

Kĩkũyũ su uglavnom bili u dobrim odnosima s Maasaima -- svojim susjedima s kojima ih je povezivala intenzivna trgovina. Kolonijalizam je poremetio ovaj odnos. Počevši u 1880-ima, Britanci su se prvo naselili na obali, a nakon početka izgradnje željeznice prema Jezeru Victorai i u Kikuyuland - zemlji Kikuyua. Konfsicirali su zemlju od Kĩkũyũ koji su bili svedeni na male rezervate u kojima se nije mogla obrađivati zemlja.

Anti-kolonijalizam[uredi - уреди]

Kĩkũyũ su bili najaktivnija etnička grupa za vrijeme borbe za kenijsku nezavisnost, pa su mnogi članovi Mau-Mau pokreta bili iz njihovih redova. Već 1920-ih je organizirani otpor kolonijalnim vlastima započeo preko Centralnog Kikuyu Udruženja. Nakon drugog svjetskog rata Kĩkũyũ su bili posebno uznwmirewni pa se stvorio Mau Mau na čelu s Dedanom Kimathijem. Njega se smatra vođom pokreta koji je porazio kolonijalnu vlast.

Poslije nezavisnosti[uredi - уреди]

Jomo Kenyatta, prvi predsjednik Kenije, bio e Kĩkũyũ. Kenijski treći predsjednik je također Gîkűyǔ po imenu Mwai Kǐbakǐ, koji je pobijedio na izborima godine 2002. protiv Uhurua Kenyatte (sina prvog predsjednika), koga je podržavao odlazeći predsjednik Daniel Arap Moi. Poznati kenijski pisac Ngũgĩ wa Thiong'o je Kĩkũyũ danas isključivo piše na Gĩkũyũ i suahiliju.

Jezik[uredi - уреди]

Kĩkũyũ govore Gikuyu, Bantu jezik.

Religija[uredi - уреди]

Kĩkũyũ religija je monoteistička. Postoji samo jedan bog zvan Ngai (koga također štuju Maasai i Kamba), koji živi na vrhu Mount Kenye (koju zovu Kǐrǐnyaga - što znači Božje planinsko stanište).Danas oko 75% KIkuja su kršćani,manji dio su muslimani.

Društvena struktura[uredi - уреди]

Mnogi Kikuyu su se iselili iz Kikuyulanda u druge dijelove svijeta kroz miješane brakove, poslovne prilike, studije i tražeći bolje uvjete života itd. Oni koji su ostali u seoskim sredinama se nastavljaju baviti zemljoradnjom.


Thunderbird on Totem Pole.jpg Nedovršeni članak Kikuju koji govori o etnologiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]