Karatak

Izvor: Wikipedia
Karatak / Karaktak
Kralj Brita
Kralj Katuvelauna
Kralj Katuvelauna)
Vladavina  ? - cca. 50. n.e.
Prethodnik Epatik
Nasljednik nema (teritoriju Katuvelauna zauzeo Klaudije)
kralj Brita
Vladavina 43-50
Prethodnik Cunobelinus
Nasljednik Cogidubnus
Otac Cunobelinus
Majka nepoznat
Rođen/a cca. 10.- ?
vjerojatno na
teritoriji Katuvelauna
Umro/la iza 50.
Rim

Karatak (latinski: Caratacus, (britski *Caratācos, grčki Καράτακος; poznat i kao Caractacus na latinskom i Καρτάκης na grčkom) je bio britski poglavica plemena Katuvelauna, poznat po tome što je vodio otpor rimskoj invaziji 40-ih godina 1. vijeka n.e. Diuo historičara vjeruje kako su mitski velški lik Caradog ap Bran i legendarni britanski kralj Arvirag temeljeni upravo na Karataku.

Prema antičkim izvorima, Karatak je sin katuvelaunskog kralja Kunobelina, a dio historičara vjeruje da je bio štićenik njegovog strica Epatika, koji je proširio katuvelaunsku vlast na teritorije plemena Atrebata. Nakon Epatikove smrti Atrebati su pod Verika|Verikom vratili dio teritorija, ali ih je, po svemu sudeći Karatak, ponovno porazio i natjerao Veriku u progonstvo u Rimu. Tamo je Verika nagovorio cara Klaudija da pokrene invaziju godine 43.

Karatak i njegov brat Tugodumno su pružili otpor osvajačima. Pri tome je Tugodumno, prema nekim izvorima poginuo, a prema drugim pomagao Rimljanima. U svakom slučaju, Karatak je nastavio otpor i kada su ostali britski poglavice bez otpora prihvaćali rimsku vlast. Prema Tacitu je vodio Silure i Ordovike na području današnjeg Walesa. Konačno ga je godine 51. porazio guverner Publije Ostorije Skapula u bitci kod Caer Caradoca. Karatak je pobjegao na sjever u današnji Yorkshire kod Briganata, ali ga zarobila i Rimljanima izručila brigantska kraljica Katrimandua.

Karatak je poslije toga doveden u Rim gdje je izveden pred cara Klaudija. Tamo je, prema Tacitu, održao strastveni govor tvrdeći da mu Rimljani trebaju zahvalni što je pružao tako žestok i dug otpor, s obzirom da je njihovo osvajanje Britanije time postalo daleko značajnije i slavnije dostignuće. Klaudije je time bio toliko impresioniran, da mu je ne samo poštedio život, nego ga pustio na slobodu, te je Karatak ostatak života proveo u Rimu, duboko impresioniran bogatstvom i razvijenošću tog grada.

Izvori[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

  • Leonard Cottrell, The Roman Invasion of Britain, Barnes & Noble. New York, 1992
  • Sheppard Frere, Britannia: a History of Roman Britain, Pimlico, 1991

Eksterni linkovi[uredi - уреди]