Kapar

Izvor: Wikipedia
Kapara
Crtež kapare
Crtež kapare
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Angiosperms
Razred: Eudicots
Red: Brassicales
Porodica: Capparaceae
Rod: Capparis
Vrsta: C. spinosa
Dvojno ime
Capparis spinosa
Linnaeus, 1753
Područje života

Kapara (latinski: Capparis spinosa), je višegodišnja grmolika biljka iz roda Capparis (porodica Capparaceae), čiji su neotvoreni cvijetni pupoljci upotrebljavju kao začin. [1]

Kapara raste po cijelom Mediteranu[1], pa se i pretpostavlja da joj je Mediteran bio i domovina, premda postoje i druge teorije o njenom porijeklu, između ostalog da potječe iz Tropa.

Karakteristike[uredi - уреди]

Kapara je bodljikava grmolika biljka, s mnogo grančica, listovi joj rastu naizmjenično na granama. Oni su debeli i sjajni, ovalnog oblika, lagano uvijeni. Cvjetovi su bijeli ili svijetlo rozi, slatkastog mirisa, s četiri latice i mnogo ljubičastih prašnika. Kaparama odgovara polusuha i vruća klima, sa srednjim godišnjim temperaturama od preko 14 °C i godišnjom količinom padalina od 200 do 600 mm. Najviše im odgovara kišno proljeće i dugo sušno ljeto. Rastu praktički svuda, čak i po naizgled potpuno jalovom zemljištu, i na najneobičnijim mjestima; fasadama kamenih kuća, spojevima stepenica. Osjetljiva je na hladnoću, posebno tokom vegetacije. Za ljetnih mjeseci pupoljci izbijaju iz stabljike, a beru se kada lagano potamne, i postanu plavi ili ljubičasti.

Primjena[uredi - уреди]

Na cijeni su manje, ne suviše izrasle biljke. Kapara se najčešće koristi kao začin, ili usoljena u salamuri ili ukiseljena i tako pripremljena za jelo. [1]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 "Caper" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/94120/caper. pristupljeno 20. 02. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди]