Kamena stolica Jelene Grube
Stolica kraljice Jelene pronađena je u Donjoj Bukovici kod Konjica, Bosna i Hercegovina.[1] Spomenik potiče sa kraja XIV stoljeća. Danas se nalazi u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Selo Bukovica udaljeno je oko 4 km sjeverno od ruševina srednjovjekovnog grada Bokševca, odnosno Bukovca. Na području Donje Bukovice, odnosno zaseoka Dolac, Đoko Mazalić i Ante Kućan su 1953. godine pronašli stolicu, za koju su tada pretpostavili da je imala funkciju nadgrobnika.
Nacionalni spomenik[uredi | uredi kod]
Stolica je dio zbirke od 33 kamena spomenika iz srednjeg vijeka sa teritorije Bosne i Hercegovine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. juna 2019. godine, donijela je odluku da se zbirka proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2][3] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić (predsjedavajući), Goran Milojević i Radoje Vidović.
Opis[uredi | uredi kod]
Dimenzije:
- sjedište 70 cm x 60 cm x 50 cm
- naslon: (visina) 90 cm x (širina) 60 cm x (debljina) 30 cm
- ukupna visina 135 cm
Klesana je od jednog komada krečnjaka. Sjedište joj je oblika istokrakog trapeza, koji je sa prednje strane koso zasječeno, da se noge mogu „podviti“. Naslon za leđa je gotovo vertikalan i završava se krovom od dvije kose plohe. Pozadina stolice nije ravna, nego je prema sredini svoje visine blago koso izbočena. U cjelini gledana, stolica je u svom zadnjem dijelu duža.
Naslon je sa prednje strane ukrašen predstavom drveta života, a s lijeve i desne bočne strane uklesane su ljudske figure. Na lijevoj strani prikazan je ženski lik sa bosanskom kraljevskom krunom na glavi, za koji se smatra da predstavlja upravo kraljicu Jelenu. Na desnoj strani naslona prikazan je muški lik s mačem u rukama, figura nema kraljevskih obilježja, međutim mač kao simbol vlasti sugeriše da se radi o kraljevskom sucu ili dostojanstveniku.[4]
Epitaf i tumačenja[uredi | uredi kod]
Na krovnoj plohi sa lijeve strane je uklesan natpis, pisan srednjovjekovnom bosanskom epigrafskom ćirilicom. U transkripciji glasi:
Si (j)e grob Pavlovića Ivana.
Bukovica i okolina spadali su u takozvanu ‘Kraljevu zemlju’, zbog čega i ta okolnost ide u prilog pretpostavci o pripisivanju ove stolice kraljevskoj porodici.[5] Kamena stolica iz Bukovice najvjerovatnije je bila vladarsko prijestolje Jelene Grube, jedine samostalne kraljice koja je vladala Bosnom, nakon smrti svoga supruga kralja Dabiše (1395.-1398.)[4]
Ime Ivana Pavlovića spominje se samo u lokalnoj predaji kao gospodar Bukovice.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin”. ANUBiH - Godišnjak, 2021. Arhivirano iz originala na datum 2022-08-17. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Nacionalni spomenici u Sarajevu”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022.[mrtav link]
- ↑ „Zbirka antičkih i srednjovjekovnih kamenih spomenika u Zemaljskom muzeju u Sarajevu”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022.[mrtav link]
- ↑ 4,0 4,1 „Vladarski tron - Kamena stolica iz Bukovice”. Zemaljski muzej. Pristupljeno 9. 2. 2022.
- ↑ Kamene stolice – vrijedan simbol srednjovjekovne bosanske države - dijak.online,
