Ježevi

Izvor: Wikipedia
Erinaceomorpha
Tamnoprsi jež Erinaceus europaeus
Tamnoprsi jež Erinaceus europaeus
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Infrarazred: Eutheria
Nadred: Laurasiatheria
Red: Eulipotyphla
Porodica: Erinaceidae
G. Fischer, 1814.
Područje života
Potporodice

Ježevi su porodica sisavaca.Neki od najpoznatijih članova ove porodice ževe u Evropi.Porodica se djeli na 25 vrsta.Noge ježeva su kratke.Oni na nogama također imaju pet prstiju,a na svakom prstu imaju oštre kandže.Krzno ježeva je uglavnom crno-bele boje.Pravi ježevi imaju kao vrlo učinkovitu obranu na leđima i bokovima bodlje.Jež sa najviše bodlji na leđima je tamnorski jež (oko 6 do 8 tisuća bodlji).Svaka bodlja ima mišišić koji upravlja položajem bodlje.Kada su ježevi napadni sklupčaju se u kuglu kojoj predator nesmje prići.Da bi se sklupčali zahtjeva se "suradnja" mišića.Postoje i ježevi koji nemaju bodlje na leđima.Ježeva lubanja je duga i plosnata.Vrat im je kratak,a na njušci imaju dlake.Da bi pronašli hranu koriste sluh i njuh.Njihova glava je malena zato imaju jednostavno građen mozak.Zubi su im jako oštri.Imaju otprilike 44 zuba.

Probavni sustav[uredi - уреди]

Probavni sustav im je vrlo jednostavno građen. Nemaju slijepo crijevo, a crijevo im je jednostavna i vrlo kratka cijev, u usporedbi s dužinom tijela.

Rasprostranjenot[uredi - уреди]

Ježevi žive u Evropi Aziji i Africi.Ne žive u Americi in Australiji.

Hrana[uredi - уреди]

Hrana ove skupine životinja su u prvom redu beskralješnjaci (kukci i njihove larve kao i kolutićavci), no jedu i male kralježnjake kao i strvinu. U manjoj mjeri jedu i biljni materijal kao korijenje i voće.

Pogrešna je tvrdnja, da pravi ježevi rezervu hrane nabadaju na svoje bodlje. Ponekad se dogovi da se na njihovim leđnim bodljana nađe koji list ili voćka, ali životinje se time ne hrane. Ovaj nepotrebni teret nađe se nenamjerno na tim mjestima, a ne trude se pretjerano riješiti se toga.

Život[uredi - уреди]

Ježevi su stanovnici tla.Postoji par vrsta ježeva koji se mogo penjati po drveću.Pravi ježevi uglavnom kopaju brloge u kojima su samo po noći. Ježevi prave dva ulaza u svoj brlog a jedan od njih je uvek skriven.

Socijalno ponašanje[uredi - уреди]

Ježevi inače reagiraju agresivno prema drugim mužijacima.Postoji samo nekoliko vrsta ježeva koji love po danu,a svi ostali love po noći.U hladnim područimaa i preko zime ježevi spavaju zimski san a u toplim krajevima su u razdoblju ukočenosti.

Hrana[uredi - уреди]

Ježevi se hrane uglavnom raznim kukcima kao naprimjer larve ma da i jedu i neke male kičmenjake,a i strvinama.Ponekad se dogodi da se na njihovim bodljima nađe po koji plod.

Sistematika[uredi - уреди]

Mjesto ježeva u sistematici spada u najspornija pitanja u sistematici sisavaca.Dugo vremena ježevi su se ubrajali u kukcojede uz koje spadaju i krtice. Prema istraživanjima, najbliži srodnici ježeva su rovke, tako da iz tih analiza proizlazi slijedeći kladogram. Ježevi (Erinaceidae)

 ├──Štakorske rovke (Galericinae)
 │     ├──N.N.
 │     │   ├──Hylomys
 │     │   ├──Neohylomys
 │     │   └──Neotetracus
 │     │
 │     └──N.N.
 │         ├──Echinosorex
 │         └──Podogymnura
 │
 └──Pravi ježevi (Erinaceinae)
        ├──N.N.
        │   ├──Erinaceus
        │   └──Atelerix
        │
        ├──Mesechinus
        └──N.N.
            ├──Paraechinus
            └──Hemiechinus