Havajska morska medvjedica

Izvor: Wikipedia
Havajska morska medvjedica
Monachus schauinslandi.jpg
Status zaštite

Status iucn2.3 CR.svg

Status zaštite: Kritično

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Podred: Pinnipedia
Porodica: Phocidae
Rod: Monachus
Vrsta: M. schauinslandi
Dvojno ime
Monachus schauinslandi
(Matschie, 1905.)
Raspon
Rasprostranjenost havajske morske medvjedice

Rasprostranjenost havajske morske medvjedice

Havajska morska medvjedica (lat. Monachus schauinslandi) je kritično ugrožena vrsta perajara, ali i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu, koja je endemična i živi samo na Havajskom otočju, gdje je i jedina vrsta tuljana, te zapadno od njega u morskom području Papahānaumokuākea[1]. Pripada porodici pravih tuljana (Phocidae), te je jedna od samo dvije vrste iz roda Monachus („monaha”[2]) kojemu pripada i sredozemna medvjedica[3].

Havajski naziv za ovu životinju je ʻIlio-holo-i-ka-uaua („pas koji trči kroz vodu”).

Havajska medvjedica u moru otoka Laysan, Papahānaumokuākea
Glava havajske medvjedice

Mala populacija od oko 1.100 jedinki je jako ugrožena ljudskim djelovanjem, ograničenim genetičkim materijalom i bolestima. Zbog toga je predmetom aktivne biološke zaštite koja podrazumijeva preseljenja jedinki, brigu u zatočeništvu, čišćenje habitata i obrazovanje javnosti o ovoj vrsti[4]

Opis[uredi - уреди]

Veličinom je vrlo sličan običnom tuljanu od kojega se razlikuje svjetlijim krznom i bijelim stomakom, te vitkijom linijom. Težina im može biti sve do 270 kg, pri čemu su ženke nešto manje i lakše. Glava im je okrugla i plošna s velikim crnim očima na kratkom i debelom vratu. Vretenasto tijelo s debelim potkožnim slojem masti je prilagođeno za život u vodi. Prednji udovi su prilagođeni za kretanje u vodi, jer su prsti povezani plivaćom kožicom, a nokti su zakržljali. Stražnji udovi su potisnuti uz tijelo i služe pri plivanju kao repne peraje. Havajska medvjedica hrani se ribama, rakovima i mekušcima koje hvata oštrim zubima. Oko ustiju ima dugačke osjetilne dlake. Vid im je slabo razvijen, ali imaju dobro razvije sluh i njuh. Pretežito je noćna životinja. Prilikom zarona zatvara nosne i ušne otvore, a pod vodom može izdržati nekoliko minuta.

Na kopno izlazi radi odmora i parenja, kada zna provesti i do 10 dana u priobalnim vodama u području pustih i ne naseljenih otoka.

Havajska medvjedica se koti sa oko 100 cm dužine, a kad odrastu, mogu doseći dužinu oko 2,4 metra. Mladunci se kote u proljeće, a majke ih doje do starosti od oko 6 tjedana, do kada značajno narastu do 90 kg. Spolno zreli postaju u dobi od četiri godine, a očekivani životni vijek im je od 25 do 30 godina, ukoliko ne postanu plijenom mnogim grabežljivcima (uglavnom morski pas tigar i galapagoški morski pas). Skotna ženka havajske medvjedice za koćenje i podizanje mladunca traži otvorene plaže i ne napušta mladunče tijekom cijelih 6 tjedana dojenja, čak niti kako bi jela. Nakon toga trajno napušta mladunče koje se počinje samo brinuti o sebi.

Izvori i bilješke[uredi - уреди]

  1. Havajska morska medvjedica na monachus-guardian.org. 2006. ((en)) Preuzeto 4. listopada 2012.
  2. Rod je dobio naziv zbog samotnog načina života ovih životinja.
  3. Hawaiian Monk Seal (Monachus schauinslandi) na NOAA Fisheries Office of Protected Resources ((en)) Preuzeto 4. listopada 2012.
  4. J. Schultz, J. Baker, R. Toonen i B. Bowen, Range-Wide Genetic Connectivity of the Hawaiian Monk Seal and Implications for Translocation, 2011., Conservation Biology 1., 25: 124.–132. doi:10.1111/j.1523-1739.2010.01615.x. PMID 21166713

Poveznice[uredi - уреди]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Havajska morska medvjedica
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Havajska morska medvjedica