Hanuka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Obilježavanje hanuke

Hanuka (hebrejski: חֲנֻכָּה, tiberijski: Ḥănukkāh), također poznat kao Festival svjetla, je osmodnevni židovskih praznik. Slavi se tokom osam noći koje započinju 25. kisleva po židovskom kalendaru - a što u gregorijanskom kalendaru može pasti od kraja novembra do kraja decembra.

Tim se praznikom spominje događaj iz 164. pne. kad je, nakon trogodišnjih progona i borbi, ponovno posvećen jeruzalemski Hram. Seleukidski kralj Antioh IV. Epifan, je bio zabranio židovske obrede u Hramu, te uspostavio štovanje Zeusa Olimpskog. To je potaklo židovsku pobunu, u kojoj su ih predvodili Makabejci. Nakon Epifanove smrti Hram je očišćen i ponovno posvećen.

S tim događajem povezana je legenda o svjetiljci koja je nastavila gorjeti u Hramu, premda za nju nije bilo dovoljno ulja. Hanuka je tako ostala bitno praznik svjetla. Židovi svake godine kroz sedmicu Hanuke pale posebne osmerokrake svijećnjake "hanukije" i to tako da svake večeri zapale po jednu svjetiljku toga svijećnjaka.

Običaji vezani za praznik[uredi | uredi kod]

U Talmudu (v. Talmud) je zabeležena legenda prema kojoj je u Hramu bilo oskrnavljeno sve ulje namenjeno obrednim svetiljkama. Ostala je samo jedna posuda koja nije bila oskrnavljena a u njoj je bilo ulja dovoljno za jedna dan. Međutim, svetiljka je gorela svih osam dana. Tako je paljenje svetiljki tokom ovog praznika postalo narodni običaj što je kasnije i ozakonjeno u Talmudu. Prvog dana se pali jedna svetiljka, a kasnije svakog dana po još jedna i tako do osam. Iz ovih razloga su nastali i osmokraki svećnjaci, koji se danas nazivaju hanukija, da bi se razlikovali od sedmokrakih (v. Menora). Ovaj praznik obično pada u decembru, tada se u kući ne radi ništa, a porodica obično sedi oko stola i igra se zvrčkom, koja se na jidišu naziva trendel.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]