Gunnlaugur Ormstunga

Izvor: Wikipedia
Gunnlaugr Ormstunga pred gospodarom Eiríkrom Hákonarsonom ismijava čir na njegovoj nozi; ilustracija sage

Gunnlaugr Ormstunga ("Gujo-jezičavi" ili "Crv-jezik") (cca. 983 - 1008) bio je islandski skald (pjesnik), poznat kao protagonist sage Gunnlaugs saga ormstungu, u kojoj su očuvane neke njegove pjesme.

Još u mladim danima je stekao reputaciju zahvaljujući hrabrosti, drskosti i talentu za skladanje pjesama, najčešće uvredljivog sadržaja. Kao 12-godišnjak se posvadio s ocem Illugijem i doselio u Borg kod Thorsteina Egilssona, sina Egilla Skallagrimssona. Tamo je upoznao Thorsteinovu kćer Helgu Lijepu, po predaji najljepšu djevojku Islanda, čija je kosa bila tako duga da se u njoj mogao sakriti ostatak tijela.

Kada je imao 18 godina, zaručio se za Helgu prije odlaska izvan Islanda. Uvjeti zaruka su bili da se mora vratiti za tri godine. Tokom svog putovanja Gunnlaugr je obišao Norvešku, Englesku, Irsku, Orkney i Švedsku. U Švedskoj se zadržao na dvoru kralja Óláfra Skötkonunga te je postao glavni suparnik njegovog skalda Hrafna Önudarsona.

Gunnlaugr se na Island vratio 1005. i tako prekršio uvjete zaruka sa Helgom. To je iskoristio njegov neprijatelj Hrafn i prisilio Helgu da se uda za njega. Razbješnjeni Gunnlaugr se sa Hrafnom sreo na althingu i izazvao Hrafna na holmgang (dvoboj). On je održan, ali bez pobjednika; nakon toga su Islanđani odlučili dvoboje staviti izvan zakona.

To, međutim, nije spriječilo Gunnlaugra i Hrafna da okončaju svoj spor. U proljeće 1008. su se sreli u Norveškoj, gdje je holmgang još uvijek bio dozvoljen. Gunnlaugr je uspio ubiti Hrafna, ali je sam bio teško ranjen i ubrzo umro.

Helga se kasnije preudala, ali nikada nije prežalila Gunnlaugrovu smrt.

Vanjske veze[uredi - уреди]