Glamorgan

Izvor: Wikipedia
Glamorgan
velški: Morgannwg
Moto: A Ddioddefws A Orfu (He Who suffered, conquered)[1][2]
Glamorganshire
Drevni opseg Glamorgana
Geografija
Površina 1861 547,494 acres (2,215.63 km2)[3]
Površina 1911 518,865 acres (2,099.77 km2)[4]
Površina 1961 523,253 acres (2,117.53 km2)[4]
Sjedište Cardiff
Chapman code GLA
Historija
Naslijedio/la je West Glamorgan
Mid Glamorgan
South Glamorgan
Demografija
1861 stanovništvo
- 1861 density
326,254[3]
1.7/acre
1911 stanovništvo
- 1911 density
1,120,910[4]
2.2/acre
1961 stanovništvo
- 1961 density
1,229,728[4]
2.4/acre
Politika
Uprava Glamorgan County Council (1889–1974)

Glamorgan ili Glamorganshire (velški: Morgannwg [mɔrˈɡanʊɡ] ili velški: Sir Forgannwg [ˈsiːr vɔrˈɡanʊɡ]) je jedna od trinaest historijskih grofovija i bivša administrativna grofovija Walesa. Prvotno je bilo ranosrednjovjekovno kraljevstvo promjenjivih granica poznato pod nazivom Glywysing; a potom su ga Normani osvojili i pretvorili u svoj feudalni posjed. Glamorgan se danas održao kroz tri očuvane grofovije - West Glamorgan, Mid Glamorgan i South Glamorgan. Ime također čuva i samostalni grad (county borough) Vale of Glamorgan.

Iako je ispočetka bilo stočarska oblast bez prevelike važnosti, područje Glamorgana je bilo predmet žestoke borbe između normanskih feudalaca i lokalnih velških prinčeva, a zbog čega je u njemu izgrađen relativno veliki broj zamkova. Nakon što je formalno stavljen pod englesku vlast u 16. vijeku, Glamorgan je postao jedno od mirnijih područja, a zahvaljujući prirodnim resursima je igrao važnu ulogu u Industrijskoj revoluciji. Zbog nje je postao najmnogoljudnija i najindustrijaliziranija grofovija Walesa, te se nazivao "kovnicom Industrijske revolucije", s obzirom da je bio svjetsko središte tri metalurške industrije i posjedovao bogate naslage ugljena.

Grofovija Glamorgan se sastojala od nekoliko različitih oblasti: industrijalizirane doline, poljoprivredni Vale of Glamorgan i pitoreskni poluotok Gower. Na sjeveru se graničila sa Brecknockshireom, na istoku sa Monmouthshireom, na jugu s Bristolskim kanalom, a na zapadu sa Carmarthenshireom i zaljevom Carmarthen Bay. Ukupna površina je bila 2100 km², a ukupno stanovništvo tri očuvane grofovije Glamorgana je 1991. godine brojilo 1,288.309 ljudi.[5] Godine 1974. Glamorgan je sadržavao dva grada - Cardiff, sjedište grofovije od 1955. godine i glavni grad Walesa, te Swansea. Najviši vrh grofovije je bio Craig y Llyn (600 m) smješten kraj sela Rhigos u dolini Cynon Valley.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Greška citiranja Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named briggs; $2
  2. Greška citiranja Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named sgiles; $2
  3. 3.0 3.1 "School's Enquiry Commission, Vol VIII (1935) Eyre & Spottiswoode, London". Archive.org. http://www.archive.org/stream/cu31924093630568/cu31924093630568_djvu.txt. pristupljeno 19 February 2012. 
  4. 4.0 4.1 4.2 4.3 Vision of Britain - Glamorgan population (area)
  5. "Office of National Statistics: 1991 Census County Monitor (Wales)". Statistics.gov.uk. http://www.statistics.gov.uk. pristupljeno 19 February 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди]


Koordinate: 51°40′N 3°40′W / 51.667, -3.667