Desenzitizacija (medicina)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Desenzitizacija je smanjenje ili uklanjanje negativne reakcije organizma na neku materiju ili podsticaj.

Medicina[uredi | uredi kod]

Na primjer, ako osoba sa šećernom bolešću ima lošu alergijsku reakciju za uzimanje pune doze goveđeg insulina, lekar daje osobi vrlo malu količinu insulina u početku. Vremenom se daju sve veće doze, sve dok osoba ne postane tolerantna na pune doze. Ovo je jedan od načina navikavanja tela na punu dozu i izbegavanja alergijske reakcije.

Na ćelijskom nivou, primjena malih doza od toksina proizvodi IgG odgovor koji na kraju nadjačava hipersenzitivnost IgE odgovora.[1][2] Drugačiji mehanizam je odgovoran za desenzitizaciju na antibiotike, koji se izvodi tokom kraćeg vremenskog perioda od desenzitizacije na druge alergije. U ovom obliku desenzitizacije, pacijent se polako izlaže na nivou antibiotika koji proizvodi slabe anafilaksije. Na kraju postupka, pacijentovi mastociti su iscrpeli njihov granulirani sadržaj, a pacijent ne može podleći alergijskoj reakciji dok ove ćelije ne povratite te sadržaje.

Farmakologija[uredi | uredi kod]

U farmakologiji, desenzitizacija je gubljenje odziva na produženu ili povećanu dozu leka.[3] Takođe se naziva tahifilaksija, ili tolerancija leka. To je jedan od važnih aspekata dizajna lekova.[4]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Fischer JE, Johnson TR, Peebles RS, Graham BS (September 1999). „Vaccination with pertussis toxin alters the antibody response to simultaneous respiratory syncytial virus challenge”. The Journal of Infectious Diseases 180 (3): 714–9. DOI:10.1086/314947. PMID 10438359. 
  2. Ciprandi G, Marseglia GL, Tosca MA (March 2006). „Allergen-specific immunotherapy: an update on immunological mechanisms of action”. Monaldi Archives for Chest Disease = Archivio Monaldi per Le Malattie Del Torace / Fondazione Clinica Del Lavoro, IRCCS [and] Istituto Di Clinica Tisiologica E Malattie Apparato Respiratorio, Università Di Napoli, Secondo Ateneo 65 (1): 34–7. PMID 16700191. 
  3. Hardman JG, Limbird LE, Gilman AG. (2001). Goodman & Gilman's The Pharmacological Basis of Therapeutics (10 izd.). New York: McGraw-Hill. str. 36-37. DOI:10.1036/0071422803. ISBN 0-07-135469-7. 
  4. Richard Lanzara. „Why Aren't Drugs Safer? - Is It Because We Need A Fundamental Understanding of the Receptor Response?”.