Charles Whitman
Ovo je članak o snajperistu. Za političara, vidi Charles S. Whitman. Za zoologa, vidi Charles Otis Whitman. | Charles Whitman | |
|---|---|
.jpg) Charles Whitman godine 1963. | |
| Opće informacije | |
| Ime po rođenju | Charles Joseph Whitman |
| Također poznat kao | Snajperista sa teksaške kule (The Texas Tower Sniper) |
| Zanimanje | student strojarstva |
| Rođenje | 24. 6. 1941. Lake Worth, Florida, SAD |
| Smrt | 1. 8. 1966. (dob: 25) Austin, Teksas, SAD |
| Supružnik/ci | Kathy Leissner (1962–Greška izraza: Neočekivani < operator) |
| Religija | katolik |
| Ubistva | |
| Datum | porodica: c. 00:15 – 3:00 slučajne žrtve: 11:48 – 13:24 |
| Lokacija/e | Univerzitet Teksasa u Austinu |
| Meta/e | porodica, studenti, profesori i policija |
| Ubijenih | 16 |
| Ranjenih | 32 (uključujući 1 naknadno preminulog) |
| Oružje/a |
|
Charles Joseph Whitman (24. jun 1941 - 1. august 1966) bio je američki student strojarstva na Univerzitetu u Teksasu u Austinu, poznat po tome što se popeo na vrhu univerzitetske zgrade i otvorio vatru iz snajpera, ubivši 13 kolega, nastavnika i slučajnih namjernika prije nego što je uspjela ubiti policija. Njegov je čin, po spektakularnosti i razmjerama krvoprolića dotada bez presedana u modernoj američoj historiji, potakao brojne rasprave o pravu na nošenje oružja, brizi za duševno zdravlje i porastu nasilja u američkom društvu, te postao predmetom brojnih referenci u popularnoj kulturi.
Biografija[uredi | uredi kod]
Whitman se rodio kao dijete Charlesa Adolphusa "C.A." Whitmana Juniora i Margaret E. Hodges. Porodica je bila relativno situirana, a otac, koji je sebe opisivao kao "samostvorenog čovjeka", sklon fizičkom zlostavljanju čija su žrtva bili i Margaret i mladi Charles. Usprkos toga, mladi se Charles još kao dijete iskazao kao odličan učenik te mu je na ranim testovima inteligencije ustanovljen IQ od 139. Otac je, kasnije, mladog Charlesa često vodio u lov te mu usadio ljubav prema oružju i od njega stvorio vrhunskog strijelca.
Odnos sa ocem je, međutim, bio pod stalnom sjenom nasilja. Kada ga je otac posljednji put pretukao u dobi od 18 godina, mladi je Charles u ljeto 1959. pobjegao iz kuće te se prijavio u marince. Iako ga je otac, doznavši za to, pokušao spriječiti, sinova punoljetnost ga je stavila pred gotov čin te je mladi Whitman sklopio ugovor o petogodišnjoj službi. Tamo se istakao kao izvrstan strijelac i dobio brojne pohvale i priznanja od svojih pretpostavljenih; njegovi izvrsni rezultati na tečajevima iz matematike i fizike su mu omogućili da od Marinskog zbora dobije stipendiju kako bi kao civil mogao nastaviti školovanje na Univerzitetu Teksasa u Austinu.
Studij je otpočeo 15. septembra 1961. godine. U februaru 1962. je Kathleen Frances Leissner, 20-godišnju studenticu pedagogije sa kojom se 17. augusta 1962. vjenčao. Njegove ocjene na univerzitetu, međutim, nisu bile dovoljno dobre za kriterije Marinskog zbora koji mu je naredio da prekine studij i dovrši službu po ugovoru. Po povratku u kasarnu u februaru 1963. godine, Whitman se više nije isticao kao dobar vojnik i umjesto toga je imao disciplinske probleme zbog kojih je neko vrijeme proveo u vojnom pritvoru. Tada je počeo pisati i vlastiti dnevnik koji će kasnije biti vrijedan izvor podataka za istražitelje i historičare.
U decembru 1964. je konačno otpušten iz marinaca te se vratio studijama na Univerzitetu, izdržavajući se kao sakupljač računa za lokalnu banku, dok mu je supruga radila kao nastavnica biologije u srednjoj školi.
U maju 1966. je njegova majka konačno odlučila napustiti oca, pri čemu joj je Charles pomogao pri pakiranju te je doveo u Austin, gdje je iznajmila stan i zaposlila se kao konobarica.
Ubistva[uredi | uredi kod]
31. jula 1966. u vrijeme dok mu je supruga bila na poslu kao telefonistica, Whitman je na pisaćem stroju počeo pisati ono što će poslije postati njegovo oproštajno pismo. Nedugo iza ponoći je došao u majčin stan, gdje je vlastitu majku ubio nožem u srce te ostavio poruku u kojoj izražava žaljenje zbog svog čina. Poslije se vratio u svoj stan te je vlastitu suprugu također ubio s nekoliko uboda nožem u srce dok je spavala. Poslije je napisao nekoliko poruka u kojoj izražava žaljenje zbog svojih postupaka i traži da se nad njim izvrši autopsija kako bi se pokušalo pronaći objašnjenje za njegove postupke.
Njegove poruke, međutim, nisu spominjale ono što će učiniti nekoliko sati poslije. Naoružan sa nekoliko pušaka i pištolja je došao na Univerzitet, te se popeo na vrh univerzitetskog tornja. Pri tome je ubio recepcionarku i dvoje ljudi koji su se našli na vrhu. Potom je otvorio vatru sa vrha zgrade i hicima iz pušaka ubio još 10 ljudi, uključujući policajca koji je došao interventirati; od paljbe je ranjeno još 32 ljudi, od koje je dvoje naknadno umrlo. Paljba je trajala oko sat i pol vremena i ispočetka izazvala sveopću paniku, a Whitman se pokazao kao izvrstan strijelac, uspijevajući pogoditi svoje mete s preko 400 m razdaljine. Policija ispočetka nije mogla adekvatno reagirati, s obzirom da su njeni pripadnici raspolagali jedino sa revolverima i sačmaricama, potpuno neadekvatnim za borbu protiv snajpera. Whitman je, međutim, bio prisiljen mijenjati položaj kada su na njega paljbu iz dalekometnih pušaka otvorili obični građani. Na kraju je grupa od tri policajca, kojima se pridružio jedan civil naoružan pištoljem, uspjela probiti na vrh zgrade i ubiti Whitmana hicima iz sačmarice.
Istraga[uredi | uredi kod]
Whitmanovo truplo je isti dan dovedeno u pogrebni zavod gdje je balzamiran. Usprkos toga, vlasti su zbog istrage da se nad njim provede autopsija. Ona nije ustanovila nikakve tragove droge, ali je zato u njegovom mozgu pronađen tumor (astrocitom); patolog dr. Chenar je, međutim, iznio mišljenje da on nije mogao izazvati promjene u Whitmanovom duševnom stanju. Teksaški guverner John Connally je, međutim, organizirao posebnu stručnu komisiju da istraži slučaj; ona je, pak, na osnovu autopsije i drugih rezultata ustanovila da je tumor u stvari bio multiformi glioblastom, te da "nije isključeno" kako je upravo on mogao potaći Whitmana da potakne svoj čin.
Sam je Whitman svoje duševno zdravlje, odnosno njegovo pogoršanje, detaljno opisivao u svom dnevniku, a što je uključivalo i dva slučaja kada je fizički napao svoju suprugu, a što ga je poslije užasnulo. Istraga samog Univerziteta je, pak, otkrila da je Whitman 29. marta 1966. posjetio psihijatra dr. Mauricea Deana Healeya kome je opisao to da postaje opsjednut mišlju "da se popne na vrh tornja i počne ubijati ljude iz lovačke puške".
U popularnoj kulturi[uredi | uredi kod]
Whitmanov slučaj je sljedeće godine poslužio mladom sineastu Peteru Bogdanovichu kao inspiracija za lik ubice (čiji lik tumači Tim O'Kelly) u njegovom znamenitom filmskom debiju Mete.
Lik Whitmana i sam masakr su godine 1975. prikazani u televizijskom filmu The Deadly Tower gdje je njegov lik tumačio Kurt Russell.
U jednoj od scena znamenitog filma Full Metal Jacket, instruktor mladim marincima prilikom obuke uz Leeja Harveya Oswalda navodi i Whitmana kao primjer efikasnog strijelca odnosno vještina koje se mogu steći jedino u Marinskom zboru.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Memorial website dedicated to those who were killed on August 1, 1966.
- Charles Whitman Research Guide Arhivirano 2010-11-11 na Wayback Machine-u at the Austin History Center
- Charles Whitman na Find a Grave
- Kathleen Frances Whitman na Find a Grave
