Bijeli lav

Izvor: Wikipedia
Bijeli lav

Bijeli lav (lat. Panthera leo krugeri) je obojena (mutirana) varijanta lava. Može biti ostvarena samo ako oba roditelja imaju recesivne gene za bijelu boju. U prirodi su rijetki. Može ih se vidjeti samo u zoološkim vrtovima. Široj javnosti postali su poznati tek 1970. u knjizi Chrisa McBridea The White Lions of Timbavati.

Opis[uredi - уреди]

Bijela boja ovih lavova uzrokovana je recesivnim genom poznatim kao "chinchila" ili inhibitor pigmenta.[traži se izvor] Budući da je ovaj gen recesivan i povlači se prilikom miješanja sa žuto-smeđim lavovima, oni se kao takvi mogu se reproducirati samo ako su oba para roditelja bijela.[traži se izvor] Opstanak ovih lavova u prirodi znatno je otežan i time što ih zbog boje mogu lako uočliti kako potencijalni plijen, tako i safari lovci, odnosno lovokradice. Premda se podrazumijeva da spadaju među ugrožene životinjske vrste, njihov stvaran broj je nepoznat. Godine 2004, prema nekim proračunima, u prirodi ih je bilo svega oko tri stotine. Najveći dio populacije živi u ZOO vrtovima, gdje zbog svoje boje predstavljaju posebnu atrakciju za posjetitelje.

Životni prostor[uredi - уреди]

Bijeli lavovi većinom žive u prirodnim rezervatima Južnoafričke Republike. Najpoznatiji takav park za bijele lavove je Nacionalni park Kruger. U prošlosti su divlji bijeli lavovi bili potpuno istrijebljeni zbog ljepote. Osim južnoafričkih prirodnih rezervata, bijelih lavova ima u mnogim zoološkim vrtovima.


Wiki Nedovršeni članak Bijeli lav je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]