Biblioteka Laurenziana

Izvor: Wikipedia
Pogled iz zraka. Laurentinska biblioteka se može identificirati po dugom niu prozora iznad samostana, na lijevom dijelu slike. Viša građevina s dva reda prozora nadesno je vestibul.

Laurentijska biblioteka (Biblioteca Medicea Laurenziana) u Firenca je poznata po tome što je u njoj uskladišteno preko 11.000 drevnih rukopisa i 4.500 ranih štampanih knjiga.[1] Sagrađena u okviru samostana u medicejskoj bazilici sv. Lovre pod pokroviteljskvom Klementa VII, pape iz porodice Medici, Biblioteka je svima trebala pokazati kako porodica Medici više nisu bili samo trgovci, nego i pripadnici tadašnje inteligencije. Sadrži rukopise i knjige iz privatne zbirke Medicijevih. Biblioteka je poznata po svom arhitektonskom stilu, a sagradio ju je Michelangelo Buonarroti. Smatra se jednim od primjera manirizma.[1][2][3]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 Medicean-Laurentian Library. Encyclopædia Britannica. 2007. 
  2. Fazio, Michael; Moffett, Marian; Wodehouse, Lawrence, Buildings across Time (London: Lawrence King Publishing Ltd, 2009), pp 308-310
  3. Lotz, Wolfgang; Howard, Deborah, Architecture in Italy, 1500-1600 (New Haven: Yale University Press, 1995), pp 91-94

Vanjske veze[uredi - уреди]

Koordinate: 43°46′28″N 11°15′12″E / 43.774521, 11.253374