Belasička bitka

Izvor: Wikipedia

Koordinate: 41°22′00″N 23°1′00″E / 41.366667, 23.016667

Bitka na Belasici
Segment bizantsko-bugarskih ratova
SamuilsDeathBGhistory.jpg
Datum 29. jul 1014
Lokacija Belasica, u blizini sela Ključ u današnjoj Blagoevgradskoj oblasti Bugarske
Rezultat odlučujuća bizantska pobjeda
Zaraćene strane
Bugarsko Carstvo Bizantsko Carstvo
Komandanti i vođe
Samuilo
Gavrilo Radomir
Vasilije II
Nikephoros Xiphias
Konstantin Diogenes
Theophylaktos Botaneiates
Snage
cca. 20.000 nepoznato
Žrtve i gubici
najmanje 15.000 laki

Bitka na Belasici ili Belasička bitka (bugarski: Беласишка битка; makedonski: Беласичка битка), također poznata i kao Bitka kod Klidiona ili bitka kod Ključa se odigrala 29. jula 1014. između snaga Bugarskog (Samuilovog) Carstva na jednoj, i bizantskih snaga na drugoj strani. Predstavljao je kulminaciju gotovo poluvjekovnog sukoba između bizantskog cara Vasilija II i bugarsko-makedonskog cara Samuila koji se uspješno odupirao nastojanjima Bizantinaca da obnove svoju nekadašnju hegemoniju na Balkanu. Bitka, jedna od najvećih i najvažnijih u bizantsko-bugarskim ratovima, je odlučena kada su bizantske snage pod Nikiform Ksifijom, prethodno infiltirirane kroz bugarske obrambene položaje u planinama, udarile u pozadinu bugarskih snaga. Rezultat je bio gotovo potpuno uništenje bugarske vojske, pri čemu je zarobljeno 15.000 vojnika. Pobjednički Bizantinci su ih potom oslijepili i pustili na slobodu, a Samuilo je, po predaji, nekoliko mjeseci kasnije umro zgrožen prizorom svoje nekadašnje vojske. Iako su Bugari i nakon bitke nastavili pružati otpor, godine 1018. je on slomljen, a zajedno s njim je prestala postojati i prva bugarska država, a Bizant došao na vrhunac svoje moći.

Literatura[uredi - уреди]

  • John Skylitzes, Synopsis Historion, translated by Paul Stephenson.
  • Treadgold, Warren T. A History of the Byzantine State and Society. Stanford: Stanford University Press, 1997. ISBN 0-8047-2630-2
  • Mutafchiev, Petar, Book about the Bulgarians (Kniga za balgarite, Книга за българите), in Bulgarian, Bulgarian Academy of Sciences Publishing House, Sofia 1992, ISBN 954-430-128-3
  • Mutafchiev, Petar, Lecture notes on Byzantine history (Lektsii po istoria na Vizantia, Лекции по история на Византия),in Bulgarian, Vol. II, Anubis Publishers, Sofia 1995, ISBN 954-426-063-3 (т. 2)
  • Gyuzelev, Vasil, Bulgaria from the second quarter of tenth to the beginning of 11th century, (Balgaria ot vtorata chetvart na X do nachaloto na XI vek, България от втората четвърт на Х до началото на ХІ век), in Bulgarian, In: Dimitrov, Ilcho (Ed.), Short History of Bulgaria (Kratka istoria na Balgaria, Кратка история на България), in Bulgarian, Science and Arts Publishers, Sofia 1983
  • Bozhilov, Ivan, Tsar Simeon the Great (893–927): The Golden Century of Medieval Bulgaria (Tsar Simeon Veliki (893–927): Zlatniyat vek na Srednovekovna Balgaria, Цар Симеон Велики (893–927): Златният век на Средновековна България),in Bulgarian, Fatherland Front Publishers, Sofia 1983
  • Pirivatrich, Sardzan, The State of Samuel. Territory and Characteristics (Samuilovata darzhava. Obhvat i harakter, Самуиловата държава. Обхват и характер), AGATA-A Publishing Group, Sofia 2000, ISBN 954-540-020-X
  • Selected sources of Bulgarian history (Podbrani izvori na balgarskata istoria, Подбрани извори за българската история), Vol. II: Bulgarian States and Bulgarians in the Middle Ages (Balgarskite darzhavi i balgarite prez Srednovekovieto, Българските държави и българите през Средновековието), TANGRA TanNakRA IK Publishers, in Bulgarian, Sofia 2004, ISBN 954-9942-40-6
  • Angelov, Dimitar, and Boris Cholpanov, Bulgarian Military History in the Middle Ages (10–15 century) (Balgarska voenna istoria prez srednovekovieto (X-XV vek), Българска военна история през средновековието (Х-XV век), in Bulgarian, Bulgarian Academy of Sciences Publishers, Sofia 1994, ISBN 954-430-200-X
  • Nikolov, Georgi, Centralism and Regionalism in Early Medieval Bulgaria (end of 7 to beginning of 11 century), (Tsentralizam and regionalizam v rannosrednovekovna Balgaria (kraya na VII — nachaloto na XI v.), Централизъм и регионализъм в ранносредновековна България (края на VІІ — началото на ХІ в.), in Bulgarian, Marin Drinov Academic Publishers, Sofia, 2005, ISBN 954-430-787-7
  • Ostrogorsky, George, History of Byzantium (Istoria na vizantiyskata darzhava, История на византийската държава), in Bulgarian, Sofia, 1998, ISBN 954-8079-92-5
  • Zlatarski, Vasil, History of Bulgaria in the Middle Ages (Istoria na balgarskata darzhava prez srednite vekove, История на българската държава през средните векове), in Bulgarian, Vol. 1, Part 2, Marin Drinov Academic Publishers, Sofia, 1994, ISBN 954-430-299-9 (That work can be found in the Internet, taken from the site "Books for Macedonia" (in Bulgarian) on 29.01.2008)
  • Pavlov, Plamen, The Sunset of the First Bulgarian Kingdom (1015–1018) (Zalezat na Parvoto balgarsko tsarstvo (1015–1018), Залезът на Първото българско царство (1015–1018)), in Bulgarian, Marin Drinov Academic Publishers, Sofia, 1999, ISBN 954-430-630-7
  • Ćirković, Sima, Doseljavanje slovena i dukljanska država, from Montenegrina digitalna biblioteka crnogorske kulture on 20 November 2007.
  • Holmes, Catherine, Basil II (A.D. 976–1025), publ. in: De Imperatoribus Romanis, An Online Encyclopedia of Roman Emperors retrieved on 16 November 2007.
  • Vasiliev, А., History of the Byzantine empire, retrieved on 20 November 2007.
  • Runciman, Steven, A History of the First Bulgarian Empire, The end of an Empire, retrieved on 28 January 2008.
  • Stevenson, Paul (2003). The Legend of Basil the Bulgar-Slayer. Cambridge University Press (September 15, 2003). ISBN 0-521-81530-4
  • The battle of Kleidion (in English)., retrieved on 28 January 2008.
  • The battle of Kleidion (in French)., retrieved on 28 January 2008.
  • Jireček, K. J. (1876) (German). Geschichte der Bulgaren. Nachdr. d. Ausg. Prag 1876, Hildesheim, New York : Olms 1977. ISBN 3-487-06408-1. http://books.google.com/books?id=VBhThVLpc4MC&pg=PA88&dq=isbn=3487064081. , pp. 195–200 (pp. 195–197, 200 can be seen inside the link)