Archaeopteryx

Izvor: Wikipedia
Archaeopteryx
Model Archaeopteryx lithographica izložen u Prirodoslovnom muzeju Oksfordskog sveučilišta (Oxford University Museum of Natural History).
Model Archaeopteryx lithographica izložen u Prirodoslovnom muzeju Oksfordskog sveučilišta (Oxford University Museum of Natural History).
Status zaštite

Status iucn2.3 EX.svg

Status zaštite: Izumrli (Kasna jura)


Raspon fosila: Kasna jura
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Archaeopterygiformes
Porodica: Archaeopterygidae
Rod: Archaeopteryx
Meyer, 1861
Područje života
Vrste

A. lithographica Meyer, 1861 (tip)

Praptica ili arheopteriks (lat. Archaeopteryx lithographica) je najstarija poznata ptica. Sedam primjeraka arheopteriksa pronađeno je u vapnenačkim naslagama u blizini Eichstätta i Solnhofna u Bavarskoj u južnoj Njemačkoj.


Praptica se razvila od dinosaura teropoda, te predstavlja prijelazni oblik između ptica i gmazova. Imala je krila i bila je pokrivena perjem. Živjela je prije približno 145 milijuna godina u kasnom dijelu geološkog razdoblja Jure. Archaeopteryx je mogao letjeti približno 200 km/h.

Fosilni ostaci sačuvali su osim kostura još i otisak perja, što ukazuje na pripadnost pticama. Znakovi pripadnosti gmazovima su čeljust sa zubima u alveoli, te rep dug oko 30cm sa oko 20 ili 21 kralješkom (cijela praptica bila je duga oko pola metra). Grudna kost joj je još uvijek slabo razvijena, kosti zastopalja (metatarsus) i zapešća (metacarpus) pak još nisu razvijene.Ima četiri jednostavna prsta s kandžama za pridržavanje. Arheopteriks je jedini poznati predstavnik podrazreda Sauriurae odnosno Archaeornithes. U drugi podrazred Odonthognathae ubrajaju se dvije vrste arheopteriksa iz razdoblja krede.

Sedmi kostur, za koji se ranije mislilo da pripada vrsti arheopteriks, 2001. je uvršten u red Wellnhoferia. Preostalih šest primjeraka uistinu pripada vrsti arheopteriksa.[1]

Galerija[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. New Scientist, 17. travnja 2004, p. 17