Archaeopteryx

? Archaeopteryx
	; Model Archaeopteryx lithographica izložen u Prirodoslovnom muzeju Oksfordskog sveučilišta (Oxford University Museum of Natural History).
Status zaštite
	; ; Status zaštite: Izumrli (Kasna jura) ; Raspon fosila: Kasna jura
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Aves;
Red:	Archaeopterygiformes;
Porodica:	Archaeopterygidae;
Rod:	Archaeopteryx; Meyer, 1861
Područje života
Vrste
	A. lithographica Meyer, 1861 (tip)

Praptica ili arheopteriks (lat. Archaeopteryx lithographica) je najstarija poznata ptica. Sedam primjeraka arheopteriksa pronađeno je u vapnenačkim naslagama u blizini Eichstätta i Solnhofna u Bavarskoj u južnoj Njemačkoj.

Praptica se razvila od dinosaura teropoda, te predstavlja prijelazni oblik između ptica i gmazova. Imala je krila i bila je pokrivena perjem. Živjela je prije približno 145 milijuna godina u kasnom dijelu geološkog razdoblja Jure. Archaeopteryx je mogao letjeti približno 200 km/h.

Fosilni ostaci sačuvali su osim kostura još i otisak perja, što ukazuje na pripadnost pticama. Znakovi pripadnosti gmazovima su čeljust sa zubima u alveoli, te rep dug oko 30cm sa oko 20 ili 21 kralješkom (cijela praptica bila je duga oko pola metra). Grudna kost joj je još uvijek slabo razvijena, kosti zastopalja (metatarsus) i zapešća (metacarpus) pak još nisu razvijene.Ima četiri jednostavna prsta s kandžama za pridržavanje. Arheopteriks je jedini poznati predstavnik podrazreda Sauriurae odnosno Archaeornithes. U drugi podrazred Odonthognathae ubrajaju se dvije vrste arheopteriksa iz razdoblja krede.

Sedmi kostur, za koji se ranije mislilo da pripada vrsti arheopteriks, 2001. je uvršten u red Wellnhoferia. Preostalih šest primjeraka uistinu pripada vrsti arheopteriksa.^[1]