Abhaški jezik

Izvor: Wikipedia
Abhaski
Аҧсуа
Države govorenja Gruzija, Turska
Regije govorenja Kavkaz
Broj govornika 200 000
Klasifikacija sjeverozapadni kavkaski
abhaski
Službeni status
Služben u Abhazija
Jezični kôd
ISO 639-1 ab
ISO 639-2 abk
ISO 639-3 {{{iso3}}}
SIL ABK
p  r  u
Information icon.svg

Abhaski jezik je jezik koji se govori u Abhaziji, autonomnoj republici u Gruziji koja je samoproglasila neovisnost, te u Turskoj.

Jezik pripada u skupinu sjeverozapadnih kavkaskih jezika i poznat je po velikom broju suglasnika (preko 50) i istodobno samo dva samoglasnika, što ga čini jezikom s najmanje samoglasnika na svijetu.

Osobine[uredi - уреди]

Pismo[uredi - уреди]

Glasovi[uredi - уреди]

U sljedećoj tablici je prikazan sustav suglasnika abhaskog, koristeći simbole međunarodnog fonetskog alfabeta (IPA):

  labijalni alveolarni postalv. alvelo-palat. retro-
fleksni
velarni uvularni faringalni
obični labijalni obični labijalni obični labijalni palatal. obični labijalni palatal. obični labijalni faring. lab. + far. obični labijalni
plozivi bezv. p t k
zvučni b d ɡʲ ɡ ɡʷ
ejektivni tʷʼ kʲʼ kʷʼ qʲʼ qʷʼ
afrikate bezv. ʦ ʧ ʨ ʨʷ ʈʂ
zvučni ʣ ʤ ʥ ʥʷ ɖʐ
ejektivni ʦʼ ʧʼ ʨʼ ʨʷʼ ʈʂʼ
frikativi bezvučni f s ʃ ʃʷ ɕ ɕʷ ʂ χʲ χ χʷ χˁ χˁʷ ħ ħʷ
zvučni v z ʒ ʒʷ ʑ ʑʷ ʐ ʁʲ ʁ ʁʷ
nazali m n
aproksimanti j ɥ w
vibranti r
laterali l

Fonemi označeni bojama:

  • zeleno se nalaze u dijalektima Bzyp i Sadz, ali ne u Abzhywa;
  • crveno su ograničeni na dijalekt Bzyp.

Ukupno broj suglasnika u abhaskom je (po dijalektima):

  • 58 u Abzhywa;
  • 60 u Sadz;
  • 67 u Bzyp.

Dijalekt Sadz posjeduje distinktivnu geminaciju suglasnika:

  • na dijalektu Sadz se razlikuju /a.χʷa/ "pepeo" prema /a.χːʷa/ "crv"
  • dijalekti Abzhywa i Bzyp imaju samo jedan oblik /a.χʷa/ za oboje.

Što se tiče samoglasnika, abhaski posjeduje samo /a/ i /ǝ/, doduše s brojnim alofonima.

Literatura[uredi - уреди]

  • Čirikba, Vjačeslav A. 2003. Abkhaz (Languages of the world). München: LINCOM Europa. (eng.)
  • Hewitt, B. G. 1979. Abkhaz (Lingua Descriptive Studies). Amsterdam: North-Holland. (eng.)
  • Lomtatidze, K. V. 1968. Grammatika abchazskogo jazyka: fonetika i morfologija. Suchumi. (eng.)
  • Marr, N. Ja. 1938. O jazyke i istorii abchazov. Moskau [u.a.]: Izdatel'stvo Akademii Nauk SSSR. (rus.)

Poveznice[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


Linguistics stub.png Nedovršeni članak Abhaški jezik koji govori o lingvistici je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.