Štampanje na zahtjev

Izvor: Wikipedia

Štampanje na zahtjev je model izdavaštva i tehnologija štampanja u kome se primjerci knjige (ili druge vrste dokumenta) štampaju tek nakon što je porudžbina primljena, što znači da se knjige štampaju u jednom primjerku ili malom broju primjeraka. Model štampanja na zahtjev je razvijen nakon što je digitalno štampanje i izdavaštvo zaživjelo, budući da sa tradicionalnim tehnologijama štampanja nije bilo ekonomski isplativo štampati jedan primjerak knjige.[1]

Prije uvođenja digitalne tehnologije štampanja, proizvodnja malog broja publikacija je imala mnoga ograničenja. Mnoge manje izdavačke kuće su zamijenile svoju tradicionalnu štamparsku tehnologiju opremom za štampanje na zahtjev. Mnoge akademske izdavačke kuće, uključujući i univerzitetske izdavačke kuće, koriste štampanje na zahtjev kako bi omogućile kontinuiranu distribuciju davno objavljenih knjiga; neke čak koriste štampanje na zahtjev za sve svoje publikacije.

Karakteristike[uredi - уреди]

Štampanje na zahtjev uz digitalnu tehnologiju predstavlja štampanje knjiga za precizno određenu cijenu po jednom primjerku, nezavisno od potrebnog broja primjeraka. Dok je cijena po primjerku veća nego kod offset štampe, prosječna cijena je manja za vrlo male tiraže, budući da su troškovi pripreme i kasnijeg deponovanja i čuvanja primjeraka daleko veći kod offset štampe.

Štampanje na zahtjev ima druge poslovne prednosti, pored niže cijene (za mali broj primjeraka):

  • tehnička priprema je obično brža nego kod offset štampe;
  • nije potrebno držati veliki broj knjiga na lageru;
  • naslovi objavljeni prije više godina su i dalje dostupni;
  • ne postoji opasnost da neprodati primjerci postanu otpad.

Ove prednosti umanjuju rizike koji su povezani sa publikovanjem i štampanjem knjiga.

Publikacije u niši[uredi - уреди]

Štampanje na zahtjev se takođe koristi za objavljivanje i reprinte publikacija koje imaju svoju “nišu”, poput naučnih knjiga. Akademski izdavači nerijetko moraju držati dostupnima knjige koje se slabo prodaju na godišnjem nivou, što konvencionalne tiraže čini ekonomski neisplativim. Knjige o lokalnoj istoriji grada ili zajednice predstavljaju drugu vrstu “niše” koja se dobro uklapa u model štampanja na zahtjev. Ovakve knjige su dragocjene za gradske biblioteke, muzeje i arhive, iako šire tržište ne mora imati značajniji zahtjev za njima.

Mnoge mikro-izdavačke kuće koje imaju gotovo beznačajne profite zavise od štampanja na zahtjev kao i elektronskih knjiga. Razlog tome je da je tržište kome se obraćaju toliko malo da bi konvencionalni tiraži bili neprofitabilni ili da ne mogu prihvatiti veće finansijske rizike zbog svoje veličine.

Raznovrsni formati[uredi - уреди]

Štampanje na zahtjev dozvoljava da knjige budu odštampane u različitim formatima. Ovaj process, nazvan pristupačno izdavaštvo, omogućava da primjerci iste knjige budu štampani različitim fontovima i u formatima prilagođenim različitim individualnim potrebama, naročito za ljude sa oštećenjima vida ili poteškoćama u čitanju.

Reference[uredi - уреди]

  1. Kleper, Michael L. (2000). The Handbook of Digital Publishing. II. ISBN 0-13-029371-7. 

Literatura[uredi - уреди]

  • 2007.5 Writer's Market, Robert Lee Brewer & Joanna Masterson. (2006) ISBN 1-58297-427-6
  • The Fine Print of Self-publishing: The Contracts & Services of 48 Major Self-publishing Companies, Mark Levine. (2006) ISBN 1-933538-56-2
  • Print on Demand Book Publishing, Morris Rosenthal (2004) ISBN 0-9723801-3-2