Univerzalna decimalna klasifikacija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) je razvijeniji bibliotečni decimalni klasifikacijski sustav primijenjiv na cjelokupno ljudsko znanje bez obzira u kojem se obliku ovaj nalazio, koji su krajem 19. stoljeća osmislili belgijski bibliografi Paul Otlet i Henri la Fontain.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Belgijanci Paul Otlet (1868–1944) i Henri La Fontaine (1854–1943) osnovali su 1895. g. u Bruxellesu Međunarodni institut za bibliografiju (Institut international de bibliographie), s ciljem izrađivanja bibliografije svih dotada zapisanih ljudskih znanja, bez obzira na vrijeme i mjesto nastanka, ili oblik (pisani dokumenti, slike, zemljopisne karte, muzejski primjerci, video ili zvučna građa, itd.). Za takav su pothvat trebali razrađeni klasifikacijski sustav kakav još nije postojao. Koristeći kao osnovu Deweyjev klasifikacijski sustav, izmijenama i proširenjima istoga stvorili su UDK. Prvo UDK izdanje je objavljeno na francuskom jeziku od 1904. do 1907. g. pod naslovom “Priručnik univerzalnog bibliografskog pregleda”, dok se sam naziv «UDK» javlja već pri drugom, upotpunjenom izdanju, koji je objavljen od 1927. do 1933. godine.

Razvoj

[uredi | uredi kod]

Zbog konstantnog razvoja znanosti, novih otkrića i saznanja, te općenito zbog razvoja društva koji dovodi do novih struktura i odnosa, UDK je podložan konstantnim promijenama, te je potrebno konstantno revidirati i proširiti postojeće UDK kategorije kako bi se pratio takav razvoj, što je omogućeno prilično fleksibilnom strukturom UDK (iako ograničenje podjele skupine na 10 predstavlja ograničenje koje utječe na odnose među pojmovima). Pitanjem izmijena i dopuna bavi se UDK Konzorcij, koji jednom godišnje izdaje priručnik sa svim promijenama u sustavu (u tzv. MRF – Master Reference File).

Struktura

[uredi | uredi kod]

UDK se sastoji od glavnih i pomoćnih tablica, znakova za povezivanje oznaka, abecednog predmetnog kazala i pravila za upotrebu klasifikacijskih tablica.

Glavne tablice

[uredi | uredi kod]
Pojmovno sadrže znanosti, djelatnosti i umjetnosti. Tablice su označene brojevima od 0 do 9 (gdje se broj smatra decimalnim, a ne cijelim). Principom hijerarhije svaka se od 10 glavnih skupina dijeli na 10 podskupina, koje se opet dijele na 10 manje skupina, itd., sve dok se ne dođe do najužih pojmova. Radi preglednosti, stavlja se točka iza svakog trećeg broja, a svaki decimalni broj se izgovara posebno.

Pomoćne tablice

[uredi | uredi kod]
Sadrže elemente koji su zajednički mnogim različitim predmetima. Mogu biti opće ili specijalne. Opće pomoćne tablice se mogu kombinirati sa svim skupinama glavnih tablica, pa se objavljuju kao posebna cjelina, dok su specijalne pomoće tablice vezane isključivo za određene stručne skupine unutar glavnih tablica, pa se tiskaju u okviru istih (oznaka: .0 ili –0/-9).

Opće pomoćne tablice:

Značenje Oznaka Primjer
Jezik = =20 na engleskom
Oblik (0…) (03) rječnik
Mjesto (1/9) (4) Europa
Rase i narodi (=…) (=30)
Vrijeme «…X» «-0064» 64. g. pne.

«03» 4. st.
«19» 20. st.
«191» 1910-1919 godine

Gledište .00 .001 teorijska točka gledišta
Ime, naziv A/Ž 1 ARISTOTEL

Znakovi za povezivanje

[uredi | uredi kod]
Služe za stvaranje složenih UDK oznaka, kod publikacija koje obuhvaćaju nekoliko predmeta. To su:
Značenje Oznaka Primjer
Nabrajanje + 59+636 Zoologija i stočarstvo
Od/do / 592/599 sistematska zoologija
Odnos : 17:7 odnos etike i umjetnosti
Grupiranje [ ] Više oznaka promatraju se kao cjelina

Abecedno predmetno kazalo

[uredi | uredi kod]
Pomaže pri samom klasificiranju nove građe, za provjeriti gdje spada određeni pojam (glavna ili pomoćna tablica, koja skupina…), i osobito je od velike je koristi pri pretraživanju prema sadržaju.

Kratki pregled

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]