Panhelenski socijalistički pokret

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Panhelenski socijalistički pokret
Πανελλήνιο Σοσιαλιστικό Κίνημα
Lider Andreas Papandreou (1974. - 1996.
Georgios Papandreu Mlađi (2004. - 2012.)
Osnovana 3. septembar 1974.[1]
Sedište Atena (grad)
Ideologija socijaldemokratija
internet stranica

Panhelenski socijalistički pokret (grčki: Πανελλήνιο Σοσιαλιστικό Κίνημα, Panellinio Sosialistikó Kínima, ΠΑ.ΣΟ.Κ), poznatiji po svom akronimu PASOK je partija grčkih socijaldemokrata, jedna od najvećih partija na grčkoj političkoj sceni, koja uz Novu Demokraciju vlada Grčkom posljednjih pola vijeka.

Kad je osnovan PASOK je bio socijalistička partija, inspiriran marksizmom kako je to uostalom bilo u modi u drugoj polovici 20. vijeka. Vremenom se transformirao u tipičnu tehnokratsku partiju lijevog centra, nakon što je oformio prvu socijalističku vladu u grčkoj historiji, nakon tog se smjenjivao na vlasti sa svojim najvećim rivalom Novom Demokracijom. [1]

PASOK je član Partije evropskih socijalista i Socijalističke Internacionale, sa brojnim poslanicima u Evropskom Parlamentu. Lider PASOK-a Georgios Papandreu Mlađi izabran je 31. januara 2006., za predsjednika Socijalističke Internacionale.

Historija

[uredi | uredi kod]

Osnivanje partije

[uredi | uredi kod]

PASOK je osnovan 3. septembra 1974., nakon pada grčke vojne hunte ( 1967.-1974.) i obnove parlamentarne demokracije. [1]Osnivač partije bio je Andreas Papandreou, sin starijeg grčkog centrističkog političara - Andreasa Papandreua (starijeg), interesantno je da i bivši grčki premijer i predsjednik partije, - Konstantinos Simitis također tvrdi da je on osnivač PASOK-a. Osnivački ciljevi partije bili su Nacionalni suverenitet, Narodni suverenitet, Socijalna emancipacija i Demokratizacija.

Prve godine

[uredi | uredi kod]

Na prvim slobodnim izborima održanim u novembru 1974. , PASOK je dobio samo 13.5% i tako osvojio samo 15 poslaničkih mjesta (od 300) u grčkom parlamentu. Ipak i sa tako malo mjesta, postao je treća politička snaga, iza Nove Demokracije, Konstantinosa Karamanlisa i centrističkog Centralnog saveza - Novih snaga Georgiosa Mavrosa. Na slijedećim izborima održanim u novembru, 1977., PASOK se politički približio centru, i tako uspio udvostručiti postotak dobijenih glasova, i osvojio 92 mjesta u parlamentu. Na taj način postao je najznačajnija opoziciona partija.

Osvajanje vlasti

[uredi | uredi kod]

Nakon izbora održanih u septembru 1981. PASOK je premoćno pobijedio dobivši 48% glasova, i time osvojio 173 mjesta u Parlamentu. Tako je PASOK oformio prvu socijalističku vladu u grčkoj historiji. Iako je za vrijeme predizborne kampanje Papandreu najavljivao i obećavao izlazak Grčke iz NATO pakta, i Evropske Zajednice, i transformaciju zemlje po uzoru na tada moderni treći put (nešto između kapitalizma i klasičnog socijalizma sovjetskog tipa).

Nakon osvajanja vlasti PASOK je promijenio stavove, i vladao više kao populistička partija (sa snažnim nacionalističkim parolama, osobito protiv Turske) a ne kao socijalistička partija. [1] Za svog mandata PASOK - ova vlada je 1985. promjenila ustav i smanjila ovlasti predsjednika države, na račun predsjednika vlade i izvršne vlasti, građanski brak je izjednačen sa crkvenim.

Na izborima u junu 1985., PASOK je dobio 45% glasova i osvojjio 161 poslanička mjesta, i tako osigurao stabilnu većinu za sastav svoje druge vlade. 1988. popularnost PASOK - ove vlade a i zdravlje lidera partije Papandreoua rapidno se smanjilo. Sve je to uslijedilo nakon financijskih skandala u koji su bili upleteni brojni ministri a i sam Papandreu, a i zbog provođenja nepopularnih mjera fiskalne politike, stezanja remena i smanjenja proračunskog deficita. Nije bilo nikakvo iznenađenje da je na izborima u junu, 1989., PASOK izgubio, osvojivši samo 40% glasova, nasuprot opozicijskoj Novoj Demokraciji koja je dobila 45%. PASOK je izmjenio Izborni zakon, godinu dana prije samih izbora, i time učinio težim formiranje vlade izbornom pobjedniku, pa su time nove vlade bile nestabilnije. Uslijedio je period nestabilnih kratkih koalicionih vlada, u kojem je sudjelovao i PASOK. Nakon izbora održanih u aprilu 1990. Nova Demokracija se vratila na vlast, izborivši krhku pobjedu od svega 7% više glasova. Za vrijeme dok je PASOK bio u opoziciji, nastupila je velika kriza u partiji, kad je predsjednik partije Papandreu optužen za sudjelovanje u makinacijama sa Bankom iz Krete. Ipak se nakon izbora održanih u septembru - 1993. - PASOK vratio na vlast, - osvojivši čak 46.9% glasova. Reizbor PASOK -a, bio je na neki način odgovor birača na teške optužbe protiv Papandreua, što su optužbe bile veće Papandreu im je bio draži. Zdravlje partijskog lidera Papandreua se pogoršalo 1995., tad su otpočele su unutrašnje borbe za primat unutar partije.

Period modernizacije

[uredi | uredi kod]

Papandreu je zbog pogoršanog zdravlja podnio ostavku - 1996., šest mjeseci nakon toga je umro. Naslijedio ga je Costas Simitis, lider pro-evropskog krila PASOK-a, čovjek zadužen za modernizaciju partije, on je na unutar partijskim izborima pobijedio Akisa Tsohatzopoulosa, Papandreovog favorita.

Lideri PASOK-a Georgios Papandreou Mlađi, Antonis Samaras i Karolos Papoulias

Na općim izborima održanim u septembru 1996. PASOK je sa Simitisom pobijedio na izborima sa osvojenih 41.5% glasova. Za Simitisova mandata Grčka je uspjela dobiti u septembru 1997. organizaciju Olimpijskih igara 2004., a 2001. ušla je u Eurozonu, što nije uspjelo predhodnoj vladi Nove Demokracije - 1998. Na račun toga je Simitis pobjedio i na slijedećim izborima u aprilu 2000., dobivši 43.8% glasova i 158 mjesta u parlamentu. U tom mandatu je PASOK počeo gubiti podršku u narodu, pa je lider Costas Simitis najavio povlačenje 7. januara 2004. Naslijedio ga je Georgios Papandreou Mlađi, sin Andreasa Papandreoua, ipak njemu nije uspjelo vratiti povjerenje birača u PASOK, pa je Nova Demokracija, Kostasa Karamanlisa pobjedila na izborima, osvojivši 40.55% glasova i 117 mjesta u parlamentu. Kostas Karamanlis pobjedio je i na slijedećim izborima održanim 16. septembra 2007., osvojivši 152 mjesta u parlamentu, to je bio najteži poraz PASOK-a u proteklih 30 godina, jer je dobio samo 38.1% glasova, i tako dobio 102 mjesta u parlamentu.

PASOK danas

[uredi | uredi kod]

Georgios Papandreou Mlađi uspio je pobjediti Novu Demokraciju, na izborima održanim u oktobru 2009. [1]njegova vladavina nije dugo trajala, samo do novembra 2011. kad je nakon pritiska njemačke vlade, vodstva EU i Međunarodnog monetarnog fonda morao podnijeti ostavku u korist vlade nacionalnog jedinstva na čelu sa Lukasom Papademosom. Ta vlada je nastavila provoditi njegovu politiku rezova sa puno većom odlučnošću, i bez oklijevanja, - Papandreou je za te iste mjere namjeravao provesti referendum - što je naljutilo evropske tehnokrate i svjetske bankare. [1]

Organizacija partije

[uredi | uredi kod]
  • Kongres Stranke, svake druge godine
    • Predsjednik partije - Evangelos Venizelos
      • Sekretar partije - Michalis Karchimakis
      • Predsjednik izbornog štaba partije - Mimis Androulakis
      • Glasnogovornica partije : Fofi Gennimata
  • Nacionalno vijeće: upravni organ partije između dva kongresa
      • George Papandreou
      • Evangelos Venizelos
      • Theodoros Pangalos
      • Christos Papoutsis
      • Kostas Skandalidis
      • Giannis Diamantidis
      • Louka Katseli
      • Michalis Chrysochoidis
      • Michalis Karchimakis
      • Stavros Lambrinidis
      • Spyros Kouvelis
      • Haris Kastanidis
      • Litsa Kouroupaki
      • Dimitris Reppas
      • Panos Beglitis
      • Mariliza Xenogiannakopoulou
      • Evi Christofilopoulou
      • Anna Diamantopoulou
      • Dina Bei
      • Elias Mossialos
      • Manolis Othonas
      • Giannis Ioannidis
      • George Petalotis
      • Pavlos Geroulanos
      • Sokratis Xinidis
      • Fofi Gennimata
      • Giannis Ragousis
    • Političko vijeće partije (14 člano tijelo izabrano na Nacionalnom Vijeću + predsjednik i sekretar partije)
      • Tonia Antoniou
      • Nikos Androulakis
      • Fofi Gennimata
      • Kostas Askounis
      • Michalis Karchimakis
      • Louka Katseli
      • Paris Koukoulopoulos
      • Giannis Koutsoukos
      • Panos Beglitis
      • Thanos Moraïtis
      • Mariliza Xenogiannakopoulou
      • Konstantinos Rovlias
      • Giorgos Panagiotakopoulos
      • Sylvana Rapti
    • Glasnogovornik partije u parlamentu
      • Christos Protopapas
      • Petros Efthimiou

Lideri Pasoka

[uredi | uredi kod]

Nepotizam je karakteristika grčke politike, pa je tako PASOK partija porodice Papandreou (Nova demokracija je partija porodice Karammanlis), u kojoj se vlast prenosila od oca osnivača Andreas Papandreoua do današnjeg lidera Georgiosa Papandreou Mlađeg.[2]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Panhellenic Socialist Movement (PASOK) (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2. 05. 2012. 
  2. Landon Thomas, Jr. (7. 11. 2011). „A Greek Political Scion Undone by Economics” (engleski). The New York Times. Pristupljeno 8. 11. 2011. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]