Pärnu (rijeka)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pärnu
Pärnu jõgi
Ušće rijeke kod grada Pärnu
Lokacija
KontinentiEvropa
RegijeJärva, Pärnu
Države Estonija
GradoviPärnu, Sindi
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
  – koordinate
iz jezera Roosna-Alliku (Okrug Järva)
60.2 m
59°1′35″N,25°41′48″E
Ušće
  – koordinate
kod grada Pärnu u Riški zaljev
58°22′38″N 24°28′34″E
Dužina144[1] km
Pritokelijeve; Navesti, Reiu
desne; Lintsi, Käru, Vändra, Sauga
Hidrologija
Protok
  – srednji

50–65 [1] m³/s
Sliv
  – površina
baltički
6 920 [1] km²
Ulijeva se uRiški zaljev

Pärnu (estonski: Pärnu jõgi) je rijeka koja je svojom dužinom od 144 km, jedna od najvećih rijeka u Estoniji.[1]

Hidrologija

[uredi | uredi kod]

Pärnu izvire na Visoravni Pandivere iz jezera Roosna-Alliku (2,5 hektara) u Okrugu Järva.[1] Od tamo teče prema jugozapadu do kanala Pärnu-Jägala, kojim se dobar dio voda pretače rijeci Jägali. Nakon tog protiče kroz akumulacijsko jezero Tarbja, zatim teče istočnim rubovima gradova Paide i Türi i nešto dalje kod grada Pärnu ima ušće u Riški zaljev.[1]

Porječje rijeke prostire se na površini od 6920 km² po okruzima; Järva i Pärnu, a prosječni godišnji protok na ušću je 50–65 m³/s.[1]

Utjecaj plime proteže se do ušća pritoke Reiu, pa je na toj dionici od nekih desetak km Pärnu dubok i preko 8 metara, pa mogu ploviti i prekooceanski brodovi.[1]

Hidroenergija rijeke odavno se koristi je za pogon vodenica i pilana i manufaturnu predionicu Sindi, a u novija vremena za proizvodnju električne energije; hidroelektrana Sindi 1904.-63 i hidroelektrana Särevere 1927.-41. Još početkom 20. vijeka po rijeci su se splavarili trupci.[1]

Historija

[uredi | uredi kod]

Za kamenog doba sliv rijeke bio je najgušće naseljen kraj u Estoniji. U donjem toku rijeke su 1904. pronađeni brojni neolitski artefakti. U srednjem vijeku rijeka se zvala Emajõgi ili po njemačkom Embecke.[1]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 „Pärnu jõgi” (estonski). Eesti Entsüklopeedia. Pristupljeno 9.12.2021. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]