Nacionalni park Yosemite

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Nacionalni park Yosemite
Yosemite National Park and Preserve
Pogled na dolinu Yosemite
Lokacija
Položajsjeverozapad Kalifornije
Najbliži gradMariposa
Država SAD
Kalifornija
Koordinate37°51′00″N119°34′04″W
Historija
Osnovan1864.[1]
Karakteristike
Površina308.000[1] ha
Administracija
Posjećenost3,853.404
Web-stranica
www.nps.gov

Yosemite (engleski: Yosemite National Park) je nacionalni park i rezervat prirode na jugozapadu Sjedinjenih Američkih Država u Kaliforniji.[1]

Geografija

[uredi | uredi kod]

Nacionalni park Yosemite leži na istoku Kalifornije u srcu planinskog masiva Sierra Nevada, udaljen oko 225 km istočno od San Francisca i oko 160 km jugoistočno od Sacramenta.[1] Park ima površinu od 3 080 km²,[1] što i nije tako puno, ali je sa svih strana okružen nacionalnim šumama, pa se doima puno većim. Na udaljenosti od 25 km u smjeru istoka leži Nacionalni spomenik Devils Postpile, a 65 km jugoistočno Nacionalni park Kings Canyon.

Uprava parka smještena je u selu Yosemite, pored gradića Yosemite Valley, na zapadu parka.[1]

Historija

[uredi | uredi kod]
Panorama Doline Yosemite

Yosemite je proglašen američkim nacionalnim parkom još 1864., kao jedan od prva četiri parka.[1] Godine 1984.[1] uvršten je na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Americi. zbog svojih glacijalnih dolina, slapova, glacijalnih jezera, morena i centralne doline u obliku slova U, kao reprezent svih vrsta reljefa od granita kog su oblikovali glečeri, i zbog bogate i raznolike flore i faune.[2]

Nacionalni park Yosemite
Svjetska baštinaUNESCO
 SAD
Koordinate: 37°51′00″N119°34′04″W
Registriran:1984.(8. zasjedanje)
Vrsta:Prirodno dobro
Mjerilo:vii, viii
Referenca:UNESCO
Karta

Veći dio parka leži unutar sliva rijeka Merced i Tuolumne. Teren parka penje od zapada prema istoku, a istočna granica parka je vododjelnica. Većina najviših planina od kojih su mnoge više od 3 050 metara, leži na jugoistoku parka, a najviša je Planina Lyell, visoka 3 997 metara. Glacijacijom je oblikovan niz dubokih dolina u obliku slova U, od kojih se naročito ističe Dolina Yosemite.[1] To je u stvari uski kanjon (širok od 0,8 do 1,6 km) rijeke rijeka Merced, dug nekih 11 km, koji se u blagom luku zavija. On je poput zida, okružen strmim stijenama u obliku kupola, koje se uzdižu iznad doline od 900 do 1 200 metara iznad doline. Najveća od tih kupola je El Capitan, monolitna granitna stijena pored zapadnog kraja doline, visoka 2307 metra. Nad samim ulazom u dolinu nadvija se velika granitna stijena Half Dome, visoka 2693 metara, sa čijeg se vrha pruža pogled na cijelu dolinu.[1]

Velika atrakcija parka su Slapovi Yosemite (Yosemite Falls) koji se sastoje od gornjeg i donjeg slapa i kaskada između njih, njihov zajednički pad sa visine od 740 metara je jedan od najviših slapova na svijetu. Ostali poznati slapovi u dolini su Bridalveil, Nevada, Ribbon i Vernal.[1]

Karta Nacionalnog parka Yosemite

Unutar parka ima oko 300 manjih i većih jezera, od kojih su najpoznatije Smaragdno i Jezero Merced, uz to unutar parka ima 260 km različitih vodotoka, 1300 km pješačkih staza te oko 560 km cesta.

Klima

[uredi | uredi kod]

Klima u Parku Yosemite je pod snažnim utjecajem visine i planinskog terena. Ljeta su topla, s mnogo vrućih dana kad temperature nerijetko pređu i 32 °C u dolini, ali se isti taj dan posljepodne mogu dogotiti i oluje, pogotovo na višim nadmorskim visinama. Zime su hladne i snježne, iako je čak i usred zime u dolini često ugodno toplo, ali su temperature na višim nadmorskim visinama obično duboko ispod nule. Količina padalina je umjereno visoka, a zimi je nešto veća kad uglavnom pada snijeg, ukupna prosječna godišnja količina padalina u dolini iznosi oko 910 mm, a snijega padne prosječno oko 1650 mm.[1]

Flora

[uredi | uredi kod]

Biljni svijet parka mijenja se sa visinom. Po nižim predjelima parka raste raštrkano bjelogorično i crnogorično drveće, grmlje i livade pune divljeg cvijeća u proljeće. Na razini Doline Yosemite rastu prave velike četinjarske šume, a među njima i divovske sekvoje naročito kod lokaliteta - Mariposa Grove u južnom dijelu parka. Po višim predjelima parka rastu planinski borovi, a po najvišim kod stjenovitih vrhova samo bilje otporno na hladnoću, kao što su lišaji.[1]

Fauna

[uredi | uredi kod]

Životinjski svijet parka je bogat i raznovrstan, od velikih sisavaca tu su; ušati jeleni (Odocoileus hemionus), mrki medvjedi, kojoti, planinski lavovi (pume) i endem]]ski i ugroženi američki mufloni (Ovis canadensis sierrae). Od manjih sisavaca ima brojnih vrsta vjeverica, burundukija, šišmiša, a tu živi i rijetka i ugrožena kuna ribolovac (Martes pennati pacifica). Po parku živi više od 250 vrsta ptica, od kojih 165 vrsta tu i žive ili ga redovito posjećuju, a ostale samo povremeno. Osim toga po parku živi i velika populacija vodozemaca (daždevnjaci, žabe, gušteri, kornjače i ribe (osobito pastrve).[1]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 Yosemite National Park (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 11. 11. 2013. 
  2. Yosemite National Park (engleski). UNESCO. Pristupljeno 11. 11. 2013. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]