Mosor

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je glavno značenje pojma Mosor. Za druga značenja, v. Mosor (razvrstavanje).
Panorama Mosora s Bračkog kanala

Mosor je planina u Dalmaciji. Proteže se uz more, na potezu od Splita do Omiša.

Etimologija

[uredi | uredi kod]

Podrijetlo naziva Mosor ima nekoliko tumačenja:

  1. od fra. mons d'or = zlatna planina;
  2. od ilirskih riječi mol = brdo i sor = izvor;
  3. od lat. naziva Massarum.

Vrhovi

[uredi | uredi kod]
Planina Mosor, pogled sa Zvjezdanog sela Mosor

Najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je Vickov stup (1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se istoimena rimokatolička kapelica.

Klima

[uredi | uredi kod]

S obzirom na visinu od preko 1000 m Mosor ima planinsku klimu.[1]

Flora

[uredi | uredi kod]

Biljni svijet Mosora dijeli se u nekoliko pojaseva. Na podnožju nalazimo mediteranske kulture i zimzelenu vegetaciju (zelenika, trslja, žuka, mirta, smrika, businj). Do visine 1000 m prostire se pojas bijeli graba, u kojem rastu i hrast medunac, crni jasen, maklen, rašeljka, smrdljika i drijen. Najviši je pojas bijeloga graba, koji seže do vrhova Mosora, a sadrži i bijeli jasen, tisu, gorski javor, mušmulicu, mokljavi likovac, planinski brijest. Biljni plast je kržljav, a u višim predjelima vide se tek ostaci šuma. Svojim mirisom goletima posebnu čar daju kadulja, smilje i pelin.

Fauna

[uredi | uredi kod]

Životinjski svijet na Mosoru je raznolik. Nekoliko neočekivanih pronalazaka je nađeno na Mosoru, kao što su čovječja ribica (Proteus anguinus), koja je pronađena 1979. godine u Đuderinoj jami kod Dugopolja, te endemska mosorska gušterica (Lacerta mosorensis Kolombatović) koja živi na višim predjelima. Brojne su zmije i gušteri kao oštroglava gušterica, pomorska gušterica, obični zelembać, zidna tarantela, smeđi blavor, pepeljasti poskok, šarulja, ljuta crnokapica, obični modraš, pjegava crvenkapica, šara poljarica i bjelouška. Od relativno malog broja vodozemaca tu se mogu naći siva gubavica (Bombina variegata) te pjegavi daždevnjak,samo i uvijek blizu vode.[1] Od glodavaca tu se može naći: miš stjenar, šumski miš, puh i smeđasta rovka.[1] Od divljači na Mosoru žive zec, jazavac, tvor, lisica, lasica, kuna, vuk, divlja svinja, muflon i divokoza. Brojne su i ptičje vrste kao što su jarebica kamenjarka, fazan, galica čolica, gavran, sovoljuga buljina, sokol, jastreb, orao zmijar.

Hidrografija

[uredi | uredi kod]

Mosor oskudjeva vodom što se pripisuje njegovoj vapnenačkoj građi. Na Mosoru postoje sljedeći izvori:

  • Živica
  • Sedernik
  • Ljuvač
  • Studenac
  • Trpošnjik

Špilje i jame na Mosoru

[uredi | uredi kod]

Na Mosoru i u njegovom podnožju nalaze se mnogobrojne špije i jame:

Folklor

[uredi | uredi kod]

Nekada je postojalo vjerovanje da na planini postoji "zlatna jama" sa zakopanim blagom cara Dioklecijana.[2]

Reference

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]