Mandarina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mandarina
Plod mandarine
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Podrazred: Rosidae
Red: Sapindales
Porodica: Rutaceae
Rod: Citrus
Vrsta: C. reticulata
Dvojni naziv
Citrus reticulata

Mandarina ili mandarinka (lat. Citrus reticulata) je biljka iz porodice Rutaceae, a pripada rodu Citrusa. Mandarine su zimzelene biljke, narastu do oko 3 metra visine, sa širim listovima od ostalih citrusa. Najbolje uspijeva u suptropskim krajevima jer je osjetljiva na hladnoću, posebno na temperature ispod ništice. U hrvatskim krajevima mandarina najbolje uspijeva u dolini Neretve gdje su odlični uvjeti za plantažno uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti unšiu mandarina koje se uzgajaju od 1934. godine.

Stablo mandarine

Vrste i karakteristike

[uredi | uredi kod]

Sorta unšiu (Unshiu, Satsuma) je sortna grupa japanskih mandarina, kojih ima više od 200. Zbog otpornosti na hladnoću (može izdržati kraće periode hladnoće i do -10 °C) postala je glavna sorta uzgoja u hrvatskim krajevima, posebno u dolini Neretve. Cvjeta rano s mirisnim bijelim cvjetovima. Plodovi su sočni i slatki, skoro bez sjemenki. Sazrijeva u jesen.

U nešto manjem obujmu se uzgajaju i druge sorte kao što su klementine (na Dubrovačkom području poznat kao aleksandrin) i sorta havana (domaća mandarina, narančin).

Klementina je manje otporna na hladnoću, plodovi su joj slađi i ukusniji od sorte unšiu, bez sjemenki. Manja je od mandarine te je crvenkaste boje, a sazrijeva negdje oko prosinca. Sorta havana kasno sazrijeva, u siječnju ili čak veljači, plod je pun sjemenki, te ga mnogi zbog toga izbjegavaju. Vrlo je mirisan i boljeg okusa od sorte unšiu.

Kemijski sastav

[uredi | uredi kod]
100g mandarine sadrži:
kcal kJ voda masnoće kalij kalcij Magnezij Vitamin C
46-50 195-210 85-87 g 0,3 g 210 mg 33 mg 11 mg 30 mg

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]