Kapar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kapara
Crtež kapare
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Angiosperms
Razred: Eudicots
Red: Brassicales
Porodica: Capparaceae
Rod: Capparis
Vrsta: C. spinosa
Dvojni naziv
Capparis spinosa
Linnaeus, 1753

Kapara (latinski: Capparis spinosa), je višegodišnja grmolika biljka iz roda Capparis (porodica Capparaceae), čiji su neotvoreni cvijetni pupoljci upotrebljavju kao začin. [1]

Kapara raste po cijelom Mediteranu[1], pa se i pretpostavlja da joj je Mediteran bio i domovina, premda postoje i druge teorije o njenom porijeklu, između ostalog da potječe iz Tropa.

Karakteristike

[uredi | uredi kod]

Kapara je bodljikava grmolika biljka, s mnogo grančica, listovi joj rastu naizmjenično na granama. Oni su debeli i sjajni, ovalnog oblika, lagano uvijeni. Cvjetovi su bijeli ili svijetlo rozi, slatkastog mirisa, s četiri latice i mnogo ljubičastih prašnika. Kaparama odgovara polusuha i vruća klima, sa srednjim godišnjim temperaturama od preko 14 °C i godišnjom količinom padalina od 200 do 600 mm. Najviše im odgovara kišno proljeće i dugo sušno ljeto. Rastu praktički svuda, čak i po naizgled potpuno jalovom zemljištu, i na najneobičnijim mjestima; fasadama kamenih kuća, spojevima stepenica. Osjetljiva je na hladnoću, posebno tokom vegetacije. Za ljetnih mjeseci pupoljci izbijaju iz stabljike, a beru se kada lagano potamne, i postanu plavi ili ljubičasti.

Primjena

[uredi | uredi kod]

Na cijeni su manje, ne suviše izrasle biljke. Kapara se najčešće koristi kao začin, ili usoljena u salamuri ili ukiseljena i tako pripremljena za jelo. [1]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 Caper (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 20. 02. 2013. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]