Hestija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Hestija, grčka božica vatre

Hestija (grč. Ἑστία, Hestía) grčka je božica srca, ognjišta, vatre i doma. Hestijin je pandan u rimskoj mitologiji Vesta, zaštitnica grada Rima. Prikazuje se kao skromna žena zaogrnuta velom, dok drži procvjetalu granu i kotao, a vezana je uz kućno ognjište - hestia.

Božica djevica

[uredi | uredi kod]

Hestijini su roditelji Kron i Reja, djeca Geje i Urana. Braća su joj Zeus, Posejdon i Had, a sestre Hera i Demetra. Kron je progutao svu svoju djecu. Prvo je progutao Hestiju, koja mu je najstarija kćer. Nju je i posljednju povratio. Hestija je prvo stanovala na planini Olimp s drugim bogovima. Nije se htjela udati, kao ni Atena i Artemida. Posejdon i Apolon, njezin nećak, htjeli su ju za ženu, ali ona "položi tešku prisegu, koja se uistinu ispunila, dodirujući glavu zaštitnika Zeusa, da ostane djevojka čitav život, najplemenitija među božicama. I tako joj otac Zeus darovaše izvanrednu krepost umjesto braka, a ona imaše svoje mjesto u sredini kuće, uzimajući najbolji dio" (stihovi iz Homerske himne). Hestiju su ljudi štovali u svakoj kući izlijevanjem vina na vatru ili stavljanjem sira ili kolača na ognjište. Iako je prvo živjela na Olimpu, poslije je dala svetu vatru Dionizu. Nakon toga je otišla živjeti u Delfe, a oni su bili srce i središte svih Helena (Grka), stoga u oba slučaja ostaje božica srca.


Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]