Coordinates: 45°43′19″N 18°31′01″E / 45.722°N 18.517°E / 45.722; 18.517

Bolman

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

45°43′19″N 18°31′01″E / 45.722°N 18.517°E / 45.722; 18.517

Karta Hrvatske > Bolman (ulice i ceste)
Google maps > Bolman, područje naselja (karta) --- (satelit)
Bolman / Болман
Bolman / Болман na mapi Hrvatske
Bolman / Болман
Bolman / Болман
Bolman / Болман na karti Hrvatske
Regija Baranja
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Jagodnjak
Mikroregija Baranjska nizina
Najbliži (veći) grad Beli Manastir
Površina 28,04 km²
Nadmorska visina 90 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.721 N
 - z. d. 18.517 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 450 / 520 / 368
 - Gustoća 16 / 19 / 13 st./km²
 - Broj domaćinstava 169 (2001)
Pošta 31323
Pozivni broj +385(0)31
Autooznaka BM

Bolman (mađarski Bolmány [ˈbolmaːɲ], ćir. Болман), naselje u Baranji, Općina Jagodnjak, u Osječko-baranjskoj županiji (Republika Hrvatska). Na popisu stanovništva 2021. gofine imao je - 368 stanovnika.

Uz Bolman su usko vezana i dva mala naselja: Novi Bolman i Majške Međe. Za vrijeme SFRJ ta tri naselja administrativno su činila Mjesnu zajednicu Bolman, koja je bila u sastavu tadašnje Općine Beli Manastir, a koja je obuhvaćala cijelu Baranju.

Geografski položaj

[uredi | uredi kod]

Bolman je smješten u zapadnom dijelu Baranje, u mikroregiji Baranjske nizine Istočnohrvatske ravnice. Leži u ravnici koja se blago spušta od sjevera prema jugu (prema rijeci Dravi). Naselje je okruženo poljima koja se prostiru sve do pridravskog nasipa (benta). Između nasipa i Drave je šumsko područje.

Udaljenosti od okolnih mjesta

[uredi | uredi kod]

Bolman je udaljen 6,4 km sjeverozapadno od sjedišta općine Jagodnjaka, 32,8 km od Osijeka (preko Bilja), 12,3 km od Belog Manastira, 16,8 km od Belišća i 26,6 km od Šikloša u Mađarskoj. Novi Bolman je udaljen 1,6 km, a Majške Međe 4,5 km.

Susjedna naselja

[uredi | uredi kod]

Područje naselja Bolman na zapadu se graniči s područjima naselja Novi Bezdan i Majške Međe, na sjeveru s Petlovcem, na istoku s područjima naselja Novi Bolman i Jagodnjak, a na jugu uglavnom s rijekom Dravom. Jedan manji dio područja naselja Nard nalazi se sa sjeverne (lijeve) obale Drave pa se Bolman graniči i s Nardom.

Ceste

[uredi | uredi kod]

Bolman se nalazi na početku županijske ceste Ž4041 (D517 /Bolmanski spomenik/ - Bolman - Novi Bolman - Jagodnjak - Novi Čeminac - Uglješ - Švajcarnica /D7/). Do Majških Međa ide se cestom Ž4041 do Bolmanskog spomenika, pa državnom cestom D517 prema zapadu, odn. prema B. P. Selu te se skreće prema jugu na lokalnu cestu L44030 koja završava u Majškim Međama. Od Bolmana do Majških Međa može se doći i nerazvrstanom cestom, tzv. Majškomeđanskim putem (3,1 km), koji nije asfaltiran i koji spaja bolmansku Ulicu Save Kovačevića s majškomeđanskom Ulicom Jovana Lazića.

Prometne veze

[uredi | uredi kod]

Autobusnim vezama Bolman je povezan s Belim Manastirom i Osijekom i svim naseljima koja se nalaze između tih destinacija. Ako je u Belom Manastiru trebalo dugo čekati na autobus za Bolman, putnici su ponekad koristili autobus za B. P. Selo, s tim da su izlazili "kod Spomenika" i onda pješke odlazili u Bolman (oko 2 km).

Dok je postojala željeznička pruga Beli Manastir - Širine - Petlovac - Baranjsko Petrovo Selo, na kojoj je promet ukinut 31. VII. 1966. godine, Bolmanci su na duža putovanja (npr. odlazak u vojsku ili na đačke ekskurzije) pješke ili zaprežnim kolima odlazili na željezničke stanice u B. P. Selu (oko 5,5 km) ili Petlovcu (oko 5 km).

Dijelovi naselja

[uredi | uredi kod]

Prema Korenčiću na popisima stanovništva iskazivani su ovi dijelovi (zaseoci) naselja Bolman: Babin Grob (1869, 1900, 1910, 1953, 1961, 1971), Gakovac (1953, 1961, 1971), Pariz (1953, 1961, 1971), Sepeš (1953, 1961, 1971) i Topolje (1953, 1961, 1971). U zagradama su navedene popisne godine. Uz te dijelove, Feldbauer navodi još i zaseoke Krčevine-Dubovno i Taborište. Taborište je kod Korenčića navedeno pod naseljem Novi Bolman.

Imena nekadašnjih zaselaka


Babin Grob je lugarnica u šumi, Gakovac je pašnjak između benta i Drave, Sepeš (ili Sepež, Sepeže, Đurđev dvor) nekadašnja je pustara i salaš, a sada rudina između Bolmana i benta, Taborište je nekadašnji zaselak na cesti Ž4041 između Novog Bolmana i šume na početku jagodnjačkog atara. Pariz je južni dio Bolmana. Svi su ti zaseoci, osim Pariza, bili udaljeni od Bolmana, a Pariz je bio njegov sastavni dio i jedini i danas (2023. godine) postoji.

Pariz


Pariz uglavnom obuhvaća dio oko bolmanskog jezera, tj. sve krake Ulice Žarka Zrenjanina, Ulicu Sare Bertić i dijelove Ulice Vuka Stefanovića Karadžića. U istočnom dijelu Pariza nekad je postojalo romsko naselje, koje su Bolmanci nazivali Cigani, a koje se nekad spomenije kao "Mali Pariz". Samo ime Pariz vrlo je staro, u Bolmanu bi se reklo da postoji od pamtivijeka, posvjedočeno u starim kartama. Nikako ga ne treba mijenjati u "Mali Pariz", kako se to povremeno dešava u novinskim člancima vezanim za takmičenje u pripremanju cigan-pečenja koje Općina Jagodnjak organizira u bolmanskom Parizu.

Bosanci


Bosanci su dio Bolmana od tzv. Majškomeđanskog kanala duž Ulice Save Kovačevića prema Bolmanskom spomeniku. Obuhvataju desetak kuća s lijeve strane i pet s desne. Na početku, s desne strane nalazi se prazno zemljište koje Bolmanci zovu Vašarište. Tu je nekad bilo fudbalsko igralište i velika kolska vaga PZ Bolman.

Ime naselja

[uredi | uredi kod]

Ime sela Bolmana u historijskim dokumentima ima različite oblike, a postoji i nekoliko teorija kako je nastalo, što je detaljnije opisano u knjizi "Bolman je bio Bolman". [1]

Ljudi koji nisu baranjskog porijekla i koji ne poznaju Baranju ime Bolman najčešće izgovaraju s kratkosilaznim naglaskom na prvom slogu (kao što se naglašava riječ "golman"), iako se to ime izgovara s dugosilaznim naglaskom na prvom slogu, dakle "Bôlmān".

Etnik i ktetik

[uredi | uredi kod]

Stanovnici Bolmana su Bolmanci (jednina: Bolmanac, Bolmanka), a ktetik, odnosno pridjev glasi: bolmanski. U tradicionalnom baranjskom srpskom govoru za stanovnicu Bolmana koristi se oblik Bolmankuša. Etnik Bolmanac može biti i prezime.[2]

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Tabela (2021)

[uredi | uredi kod]
Pregled broja stanovnika po godinama [3][4][5]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011 2021
1.498 1.618 1.658 1.837 1.866 1.809 1.709 2.211 1.219 1.258 1.268 1.098 826 741 450 520 368

Napomena: Sadrži podatke za naselje Majške Međe u 1880., 1890., 1921. i 1931. i naselje Novi Bolman u 1921. i 1931. te dio podataka naselja Novi Bolman u 1948.

Grafikon (2021)

[uredi | uredi kod]

Grafikon kretanje broja stanovnika Bolmana od 1857. do 2021.

Nacionalni sastav (1991)

[uredi | uredi kod]
Popis 1991.
Srbi
  
586 79.08%
Hrvati
  
86 11.60%
Jugosloveni
  
33 4.45%
Romi
  
14 1.88%
Mađari
  
5 0.67%
Makedonci
  
2 0.26%
Rumuni
  
2 0.26%
Muslimani
  
1 0.13%
ostali
  
2 0.26%
neopredijeljeni
  
10 1.34%
Ukupno: 741

Nacionalni sastav (2011)

[uredi | uredi kod]

Prema popisu 2011. godine u Bolmanu je živjelo 520 žitelja. Stanovništvo je bilo pretežito srpsko (61%) te romsko (22%) i hrvatsko (15%).[6]

Prezimena stanovnika

[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Bolmanu su:

  • Mrđa, Petrović, Janković, Sukić, Kovačević, Popović, Dorić, Bijelić, Jeličić, Đukić, Nedić, Stojanović, Desančić, Kaldaraš, Mihajlović, Mišković, Dobrokes, Kuveždanin, Kuzmanović, Lačanin,

a nekad su najčešća prezimena bila:

  • Petrović, Jovanović, Đurđević, Todorović, Kostić, Mihajlović, Stojanović, Jeličić, Balog, Gligorić, Janković, Bijelić, Mišković, Mrđa, Bugarinović, Kovačević, Nedić, Maksimović, Nikolić, Balinović.[6]

Historija

[uredi | uredi kod]
Spomenik palim borcima Bolmanske bitke

U Bolmanu i neposrednoj okolini od 6. do 21. marta 1945. vodila se Bolmanska bitka između jedinica Jugoslovenske armije i Crvene armije s jedne strane i sila Osovina s druge strane.

Privreda

[uredi | uredi kod]

Društvo i kultura

[uredi | uredi kod]

Udruge

[uredi | uredi kod]

U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je sedam aktivnih i jedna brisana udruga sa sjedištem u Bolmanu (stanje: XII/2019):

  • Aikido-klub "Bolman", osnovan 12. IV. 2006. (prestao s radom 5. III. 2019), predsjednik je bio tadašnji paroh u Bolmanu Stevan Kuveždanin, a tajnik pok. Branislav Kovačević
  • Hrvatska udruga ugroženih osoba (HUUO), osnovana 8. IV. 2011.
  • "Klub mladih Bolman", osnovan 2. V. 2004.
  • Lovačko društvo (LD) "Jelen" Bolman, osnovano 26. VI. 1968.
  • Nogometni klub (NK) "Jovan Lazić" Bolman, osnovan 5. VII. 2006.
  • Streljački klub (SK) "Bolman", osnovan 29. VII. 2019.[7]
  • Udruga baranjskih Roma (UBR) "Napredak", osnovana 30. XI. 2015.
  • "Zlatna žena" (udruga žena), osnovana 12. VIII. 2008.

Istaknute ličnosti

[uredi | uredi kod]
  • Bojanin, Stevan (1921-1997; dr., profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu)
  • Bojanin, Svetomir (1932; dr., neuropsihijatar, profesor Defektološkog fakulteta u Beogradu u penziji)
  • Bošnjak, Milovan (1932-2005; pionir kompjuterizacije u Baranji)
  • Dobrokes, Ankica (simpatizerka NOB-a, po njoj nazvana ulica u Bolmanu)
  • Egić, Branislav (1948; dr., docent na Tehničkom fakultetu "Mihajlo Pupin" u Zrenjaninu)
  • Grujić - Elim, Milić (1929-2005; likovni umjetnik, profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu)
  • Kaljača, Svetlana (Beograd, 1966; prof. dr., vanredni profesor Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (Defektološkog fakulteta) Univerziteta u Beogradu
  • Kolar, Dušan (Osijek, 1966; dr., psihijatar i psihoterapeut iz Beograda, stručni pisac, živi i radi kao psihijatar i profesor psihijatrije u Kanadi)
  • Kovačević, Vidoje - Vico (1927-1990; dugogodišnji direktor Poljoprivredne zadruge Bolman i društveno-politički radnik)
  • Kuveždanin, Stevan (1968; pravoslavni sveštenik, protojerej, bivši paroh bolmanski, paroh kneževovinogradski, urednik biltena Parohijsko pismo (Bolman))
  • Nedić, Jovan M. (1958; dipl. pravnik, bivši direktor Tvornice trikotaže "Sutjeska", bivši načelnik, potom pročelnik Općine Jagodnjak, skupljač historijske građe o Bolmanu i autor knjiga "Bolman je bio Bolman" i "Batinska bitka")
  • Nedić, Jovan S. (1954; enigmat, novinar, bivši programer u beljskom ERC-u, autor nekoliko knjiga)
  • Popović, Miladin (simpatizer NOB-a, po njemu nazvana ulica u Bolmanu)
  • Stojanović, Milovan (1933-1980, privredni predstavnik Jugoslavije u inostranstvu)
  • Stojanović, Miroljub (1953; dipl. inženjer šumarstva, bivši pomoćnik ministra u Upravi šumarstva u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske)
  • Vojnović, Mirjana (1951; mr., dipl. arh. unutrašnje arhitekture, profesor na Visokoj školi likovnih i primenjenih umetnosti stručnih studija u Beogradu u penziji)

Znamenitosti i zanimljivosti

[uredi | uredi kod]

Ulice

[uredi | uredi kod]

Izvori i vanjske veze

[uredi | uredi kod]

Šabloni

[uredi | uredi kod]