Civilization
- Za ostala značenja, vidi Civilization (razvrstavanje).
Civilization | |
---|---|
Razvio | Microprose |
Dizajner(i) | Sid Meier |
Datum(i) objavljivanja | 1991. godine |
Žanr(ovi) | Strateška potezna igra |
Platforme | Amiga, Atari ST, Macintosh, MS-DOS, PlayStation, SNES |
Medijum | Flopi disk, CD |
Potrebne specifikacije sistema | Flopi disk |
Način kontrole | Tastatura, miš |
Prethodnik | / |
Civilization, ili punim imenom Sid Meier's Civilization, je računalna igra koju je stvorio Sid Meier za Microprose 1991. Cilj igre je "...izgraditi carstvo koje će oduprijeti izazovu vremena". Igra počinje 4000_pne., i igrači nastoje proširiti i razviti svoja carstva kroz doba do modernog i vremena bliske budućnosti. Jednostavno je poznata kao Civilization (na srpskohhvatskom govornom području također kao Civilizacija), ili skraćeno Civ ili Civ I. Opće priznata kao jedan od najboljih primjera strateška kompjuterske igre ova igre je ujedno i osnivač podžanra 4X koji je dobio ovaj naziva od stila igre koji je eXplore, eXpand, eXploit, and eXterminate (istraži, proširi, iskoristi i istrebi) koji će dobiti svoje sadašnje ime tek 1993. godine.
Sama ideja za ovu igru je postojala od prvog razdoblja doba popularizacije kućnih kompjutera to jest s početka 1980-ih. Prvi od potencijalnih tvoraca je bio tvorac popularne strateške igre M.U.L.E. koji je razmišljao o ovoj igri još 1983. godine. Drugi potencijalni tvorac igre Civilization je bio programer Don Daglow koji na ovom projektu počinje raditi 1987., ali ubrzo od njega odustaje zbog drugih poslova.
Kraj osamdesetih godina kada se vrše pripremni radovi na igri je u industriji kompjuterskih simulacija razdoblje neočekivane dominacije igara gdje igrač preuzima zavisno od interpretacija ulogu Boga ili neograničenog vođe naroda. To je razdoblje igara SimCity i Populousa koje postaju potpuno neočekivano najbolje, najpopularnije igre 1989. godine [1]
Posljedica ranijih odustajanja postaje da je idejni koncept koji se temeljio na tada popularnoj igri Civilization Avalon Hilla dospio u ruke Sidu Meieru koji počinje na njoj raditi u kompaniji Microprose koja dominira tržištem video simulacija u drugoj polovici 1980-ih dok završni impuls daruje tržišni uspjeh tih novih vrsta strategija. Kako bi se MicroProse zaštitio od mogućih budućih sudskih tužbi donesena je odluka da se od Avalon Hilla otkupi pravo na ime Civilization (za kompjutere) i sve povezano s tom tada popularnom igrom. Tom odlukom sudbina nove igre još nije bila odlučena pošto na njoj u sljedećem razdoblju rade samo Meiera i Shelley zbog nepovjerenja ostatka programerske ekipe koja sumnja u budući uspjeh igre.
Meier počinje raditi na Civilization početkom 1990. godine nakon odustajanja od nastavka igre Railroad Tycoon. U prvim mjesecima od radi sam, a rezultat toga postaje prototip verzija iz maja/svibnja 1990. godine. Od te početne verzije igre koja je spadala u strategije u realnom vremenu se ubrzo odustalo tako da se počelo raditi na novoj verziji tipa strateške igre na poteze. Nakon te promjene Meier i Shelley su počeli raditi na jedinicama što će omogućiti kasnije omogućiti stvaranje carstava u igri kao i tehnološko stablo. Po njemu igrač bi tijekom istraživanja neke tehnologije dobio nove bonuse (građevine ili jedinice) i mogućnost istraživanja novih složenijih tehnologija.
Po završetku stvaranja ovog dijela igre ona je napokon prezentirana direktorima Microprose kompanije koja se od početka protivila ovom projektu, ali ga nije mogla blokirati pošto je Meier bio jedan od suosnivača. U završnom poliranju igre prije izdavanja veličina karte na kojoj se ona igra je smanjena, a dodana je Civilopedia to jest enciklopedija svih jedinica, terena, istraživanja itd. koje se nalaze u igri.
Zbog nepovjerenja u uspjeh igre Microprose je odbio vršiti marketing za nju u doba izdavanja, ali samo ime kompanije kao i ono kompjuterskih dizajnera (Meier-Shelley) je rezultiralo da je ona primjećena, a sve ostalo je legenda. Uspjeh igre ja na kraju svih iznenadio tako da Shelley kasnije izjavljuje:
U to vreme nismo mislili da će igra biti priznata kao jedna od najboljih igara svih vremena i da će možda i zauvijek živjeti kroz beskrajne nastavke.
Žanrovski, Civilizacija je strategija koja spada u potezne (eng. Turn Based Strategy) po načinu igranja i globalne (eng. God Games) po opsegu i odmaku, a po načinu kako se završava ona je 4X igra.
Sudjeluje čovjek i do sedam protivnika umjetne inteligencije. Igra se kružno. Kada sudionik dođe na red, ima neograničeno vrijeme za odluke. On zadaje računalu određene instrukcije od kojih se neke izvršavaju odmah (npr. bitke), a neke na kraju poteza (npr. skupljanje resursa).
Igra se na cilindričnoj karti koja se sastoji od između 900 i 4900 (30x30 do 70x70) kvadratičnih polja. Postoji deset vrsta polja. Livade, stepe, pustinje, tundre, šume, brda, planine (kopnena) te more. Kroz svako polje osim planine može prolaziti rijeka. Neka polja imaju posebna svojstva (zlato, ugljen, divljač i drugo).
Svako polje sadrži drukčiju kombinaciju triju resursa: hrane, trgovine i proizvodnje. Tako šuma nosi dvije jedinice proizvodnje i jednu hrane dok livada nosi dvije jedinice hrane i jednu proizvodnje, pustinja po jednu hrane i proizvodnje, a more samo jednu hrane i jednu trgovine.
Na osnovnim poljima mogu se graditi fiksni objekti koji mijenjaju osnovna svojstva polja. To su: Rudnik, Navodnjavanje, Cesta, Tvrđava, Željeznica i Grad. Tako livada s navodnjavanjem nosi tri jedinice hrane umjesto dvije. Neki objekti se ne mogu graditi svugdje, tako se planine ne mogu navodnjavati.
Grad je posebni fiksni objekt koji se može sagraditi na svakom kopnenom polju. Namjena mu je da skuplja resurse iz svog radijusa koji čini dvadeset i jedno polje oko njegovog. Tek osnovan grad skuplja resurse s jednog okolnog polja. Kada skupi dovoljno hrane, grad "poraste" i može skupljati s još jednog polja i tako sve dok ne iskoristi sva polja u svom radijusu.
Resursi koje grad skuplja imaju različite namjene.
Proizvodnja koju grad skuplja se može upotrijebiti za stvaranje ili građevine (objekt koji jednom napravljen donosi bonus) ili postrojbe.
Postrojba je nefiksni objekt koji uvijek ima lokaciju na mapi no za razliku od fiksnih (grada, ceste i dr.) može se premještati. Postoji pedeset različitih postrojbi a svaka ima tri glavne osobine (napadnu i obrambenu vrijednost i pokretljivost), kao i cijenu u resursima.
Napadna i obrambena vrijednost dolaze do izražaja kada se jedna jedinica pokuša premjestiti u polje u kojem je neprijateljska jedinica. Ishod bitke ovisi o tim brojkama.
Pokretljivost opisuje koliko polja igrač može pomaknuti postrojbu svaki puta kada dođe na red. Postrojba s dva pokreta može biti pomaknuta dvaput po ravnici ili jedamput na planinu.
Neke jedinice imaju posebne osobine. Tako naseljenik (eng. Settler) može zasnovati grad, inžinjer (eng. engineer) može sagraditi cestu i drugo.
Trgovina (eng. Trade) koju grad skuplja u svakom potezu se dijeli na tehnologiju, novac i luksuz - u omjeru koji odabire igrač. Novac i tehnologija iz svakog grada odlaze u zajedničku blagajnu.
Novac se može koristi za požurivanje izgradnje u gradovima, a njegova količina ovisi o odnosu poreznog ulaganja u nauku, istraživanje tehnologija ili porez na luksuz. Također dio novca igrač redovno gubi zbog korupciju čiji nivo se može smanjiti posebnim zgradama ili promjenom političkog sistema tako da na primjer u komunizmu nema korupcije.
Kada se skupi dovoljno jedinica blagajni tehnologije, otkriva se nova tehnologija.
Nove tehnologije mogu omogućiti nove građevine, nove tipove postrojbi, nove objekte, one su preduvjet za druge tehnlogije, a mogu i mijenjati neka pravila igre.
Njegovi gradovi rastu i s njima broj prikupljenih resursa. Nove tehnologije otvaraju mogućnost trošenja tih resursa na izgradnju novih postrojbi koje imaju bolja svojstva od starih.
Glavna strategija za uspjeh je rast - više gradova, veći gradovi, više infrastrukture, više moćnijih jedinica - znači napredak i vodi do pobjede. Stagnacija i zanemarivanje rasta vode do poraza.
Dizajn igre naglašava mogućnost izbora po sistemu topovi ili maslac (guns or butter) gdje više jednog nužno znači manje drugog. U svakom potezu igrač bira: graditi još gradova ili vojnih jedinica? Polja ili tvrđava? Trošiti na novu tehnologiju ili gomilati novac za rezervu u slučaju rata? Svaki odabir ima dalekosežne posljedice.
Prije nego što igrač počne s igrom on mora odabrati da li će igrati na karti planete Zemlje ili na karti koju će kompjuter sam izgraditi. Pošto su karte koje kompjuter izgradi potpuno nasumične to daruje igri veliki potencijal za ponovno igranje. Sama karta igre Civilization se sastoji od 15 vrsta različih polja koja daruju različite bonuse. Ta polja su:
Polje | Hrana | Proizvodnja | Trgovina |
---|---|---|---|
Arctic | 0 | 0 | 0 |
Desert | 0/1 | 1/2 | 0/1 |
Forest | 1 | 2 | 0 |
Grassland | 2/3 | 0 ili 1 | 0/1 |
Hills | 1/2 | 0/3 | 0 |
Jungle | 1 | 0 | 0 |
Mountain | 0 | 1/2 | 0 |
Ocean | 1 | 0 | 2 |
Plains | 1/2 | 1 | 0/1 |
River | 2/3 | 0 ili 1 | 0/1 |
Swamp | 1 | 0 | 0 |
Tundra | 1 | 0 | 0 |
Te osnovne bonuse na poljima igrač može dodatno tijekom igre povećati tako da proizvodnja hrane s navodnjavanjem u ravnici raste s 1 na 2 ili gradnjom rudnika na brijegu ona će porasti s 0 na 3. Sličan rezultat se dobije i gradnjom cesta tako da trgovina raste s 0 na 1. Uobičajene vrednosti terena se još jedino mogu promjeniti promjenom političkog sistema (na primer republika ima proizvodni bodus) ili ako se na polju nalazi dodatni bonus kao na primjer ugljen u brdima zbog čega je jedan od najvažnijih dijelova igre pažljivo odabriti mjesto izgradnje gradova kako bi se u njihovom dometu našao neki posebni hranidbeni ili proizvodni bonus.
Civilization kao i sve druge igre ima različite nivoe težine. Ti nivoi ovdje su izgrađeni u prilično jednostavnom ali gotovo savršenom obliku pošto je u igri s njima regulirano samo na kojem broju gradskih stanovnika će u gradu doći do nemira to jest kada će igrač morati izgraditi dodatne objekte u gradu kako bi smirio nemire. Imena tih nivoa su:
Pošto na početku igre igrač vidi samo ono što je u blizini njegovih jedinica kako krugovi odmiču otkrivaju se novi do tada nevidljivi dijelovi karte pa se vremenom dolazi i do kontakta s drugim civilizacijama kojima upravlja kompjuter. U početnom razdoblju ti kontakti su prijateljski tako da je moguće trgovati dotadašnjim istraživanjima i otvoriti trgovačka veze, ali prije ili kasnije dolazi obavezno do ratnog sukoba pošto je cilj igre eliminacija svih drugih igrača ili slanje prvog svemirskog broda do najbližeg zvjezdanog sustava. Pošto je igra u originalu rađena za MS-DOS i grafičke kartice koje podržavaju maksimalno 16 boja u igri se nalazi sveukupno 15 civilizacija, dok je 16 boja, civilizicija bila rezervirana za varvare. Te civilizacije su:
Na početku svake igre igrač sam bira protiv koliko kompjuterski vođenih civilizacija on želi igrati. Njihov maksimalni broj je 7. U slučaju ako je neka od kompjuterskih civilizacija eliminirana u ranoj fazi igre (prije nulte godine) kompjuter će stvoriti njenu zamjenu koja dobiva prosjek tehnologija koje imaju tada aktivne civilizacije.
Na početku igre igrač najčešće ima jednog naseljenika s kojim izgradi svoj prvi grad. Vremenom taj grad će rasti, a i graditi sljedeće naseljenika to jest gradove. Kako civilizacija bude napredovala u istraživanju tako će se poboljšavati njena tehnologija što dovodi do gradnje boljih vojnih jedinica, bržih istraživanja ili novih zgrada koje ubrzavaju razvoj grada tako da na primjer otkriće Grnčarijagrnčarije dovodi do mogućnosti gradnje skladišta hrane u gradu. Posebnu važnost u izgradnji gradova ima izgradnja svjetskih čuda zbog kojih cijela civilizacija ima koristi tako da na primjer onaj igraču koji izgradi piramide dobije besplatna skladišta hrane u svim gradovima ili mogućnost promjene političkog sistema zavisno od verzije igre Civilization koja se igra. Zgrade koje se mogu izgraditi se nalaze u sljedećoj tabeli zajedno s bonusom koje one donose:
Zgrada | Tehnologija | Bonus |
---|---|---|
Aqueduct | Construction | Gradovi mogu biti veći od 10 |
Bank | Banking | +50 % porez |
Barracks | veteranske jedinice | |
Cathedral | Religion | +4 zadovoljna stanovnika |
City Walls | Masonry | +200 % obrana |
Colosseum | Construction | +3 zadovoljna stanovnika |
Courthouse | Code of laws | -50 % korupcija |
Factory | Industralization | +50% proizvodnja |
Granary | Potery | 50 % hrane uvijek ostaje |
Hydro Plant | Electronics | +50 % factory |
Library | Writing | +50 % istraživanje |
Marketplace | Currency | +50 % porez |
Mass Transit | Mass Production | smanjuje zagađenje |
Mfg. Plant | Robotics | +100 % proizvodnja |
Nuclear Plant | Nuclear Power | +50 % factory proizvodnja |
Palace | Masonry | Središte vlade |
Power Plant | Refining | 50 % factory uz zagađenje |
Recycling Cntr | Recycling | -66% tvorničko zagađenje |
SDI Defense | Superconductor | zaštita od nuklearnog napada |
SS Component | Plastics | dio svemirskog broda |
SS Module | Robotics | dio svemirskog broda |
SS Structural | Space Flight | dio svemirskog broda |
Temple | Ceremonial Burial | smanjuje nezadovoljstvo |
University | University | +50 % istraživanje |
Osim uobičajenih gradskih zgrada u igri civilizacije grade i svetska čuda koja civilizaciji koja ih izgradi donosi razne bonuse. Ta svetska čuda sa svojim bonusima su:
Svetska čuda | Bonus | tehnologija | kraj bonusa |
---|---|---|---|
Colossus | +1 profit | Bronze Working | Electricity |
Copernicus' Observatory | +100% istraživanje | Astronomy | Automobile |
Cure for cancer | +1 sretni stanovnik | Genetic Engineering | |
Darwin's Voyage | 2 tehnologije | Railroad | |
Great Library | tuđe tehnologije | Literacy | University |
Great Wall | drugi nude mir | Masonry | Gunpowder |
Hanging Gardens | +1 sretan stanovnik | Potery | Invention |
Hoover Dam | gradovi dobiji centrale | Electronics | |
Isaac Newton's College | Veća library dobit | Theory of Gravity | Nuclear Fission |
J.S.Bach's Cathedral | +2 zadovoljna stanovnika | Religion | |
Lighthouse | +1 kretanje na moru | Mapmaking | Magnetism |
Magellan's Expedition | +1 kretanje na moru | Navigation | |
Manhattan Project | gradnja atomskog oružja | Nuclear Fission | |
Michelangelo's Chapel | + katedrale efekt | Religion | Communism |
Oracle | +100% efekt hramova | Mysticism | Religion |
Pyramids | bilo koji politički sistem | Masonry | Communism |
SETI Project | +50 istraživanje | Computers | |
Shakespeare's Theatre | stanovnici su zadovoljni | Medicine | Electronics |
United Nations | drugi uvije nude mir | Communism | |
Women Suffrage | manje nezadovoljstvo | Industralization |
Igrač na početku igre ima samo politički sistem despotizma, ali vremenom uz pomoć otkrića ili gradnjom svjetskih čuda otvaraju mu se nove mogućnosti koje imaju vlastite pluseve i minuseve. Ti politički sistemi su:
- despotizam - ne postoji vladavina zakona i prihod od
- monarhija - državom upravljaju kakvi takvi zakoni što dovodi do porasta prihoda civilizacije
- republika - slabljenje moći vladara što dovodi do daljnjeg razvoja ekonomije, ali i skupljeg održavanja vojske kao i mogućnosti parlamentarnog veta.
- komunizam - slično kao monarhija, ali bez korupcije od koje pate republika i demokratija
- demokracija - ekonomski najbolji oblike vladavine s izuzetno skupim vojnim jedinicama.
Do promjene političkih sistema dolazi nakon što igrač izabere opciju revolution (revolucija) nakon čega prvobitno dolazi do kratkotrajne anarhije. Po završetku anarhije igrač ima mogućnost da izabire novi politički sistem.
U igri postoji 28 razlicitih tipova jedinica koje su mogu graditi kada se dostigne odreni nivo istrazivanja. Na pocetku se mogu izgraditi samo settlersi i militia. Prvi su zaduzeni za navodnjavanje, gradnju rudnika i novih gradova, dok su druge zaduzene za obranu gradovu ili napade na protivnike. Te obje jedinice se mogu koristiti i za istrazivanje karte iako se to veoma rijetko radi sa settlersima zbog njihove velike vrijednosti. Vremenom uz pomoc istrazivanja novih tehnologija igraci ce dobiti nove jedinice s puno vecom vojnom snagom tako da ce se od militiae s vojnom snagom 1-1 (napad-obrana) doci do legion 3 - 1, a u moderno doba i do armor (tenkovi) 10 - 5 ili bomber (avioni) 12-1 i nuclear s 99 - 0.
Osim vojnih jedinica koje predstavljaju 90 % svih mogucih jedinica u igri postoje i 3 druge jedinice. Osim ranije spomenutih settlersa tu su caravan (karavan) za otvaranje trgovackih putova i diplomat za diplomatske i špijunske misije.
Tijekom igre kompjuter vrši bodovanje dostignuća koja postiže igrač. Osim što se u bodove računa broj stanovnika i svetskih čuda koje kontrolira igrač dodatni bonus donosi svaka civilizacija koju je on eliminirao. U trenutku odluke o povlačenje iz igre (opcija retire) ili pobjedi dolazi do izračuna tih bodova. Tada se uspjeh igraća postavi na tabeli zajedno s uspjehom tadašnjih ili prošlih političkih ličnosti tako da na primer ako igrač bude odmah eliminiran on će biti uspješan kao američki podpredsednik Dan Quayle koji je bio poznat po svojim greškama, a ako eliminira sve svoje protivnike biti će uspješan kao prvi rimski car August.
Takav način bodovanja je bio preuzet iz prvog Meierovog velikog uspjeha igre Pirates! samo što se tamo igrač uspoređivao s najboljim piratima Kariba
Civilization je originalno razvijen za operativni sistem MS-DOS na PC računalima. Kasnije su napravljene brojne revizije za brojne platforme (uključujući Windows, Macintosh, Amiga, Atari ST, PlayStation i Super Nintendo) te postoji u više verzija.
Krajem 2004. je Atari, posljednji izdavač Civilizationa game, prodao intelektualno vlasništvo nad Civilization brendom tvrtki Take 2 Interactive Software, a koja Civilization igre pod oznakom 2K Games. Take 2 je tu vijest objavio 26. januara 2005.
Igra Sid Meier's CivNet je izdana 1995. i predstavlja remake originalne igre uz dodataka multiplayer opcije, poboljšanu grafiku zvuk i podrškom za Windows 3/95. Način igre je gotovo identičan originalnoj igri. Postoji nekoliko multiplayer opcija, uključujući LAN, primitivni INternet, hotseat, modem i direktni serijski link.
Igra Civilization je najčešće bila izložena kritikama zbog svog pojednostavljenog načina borbi između protivničkih jedinica. Kada dođe do sukoba između dvije jedinice kompjuter jednostavno izračunava napadačke bodove jedne jedinice i obrambeno bodove druge jedinice i potom po principu matematičke vjerovatnosti određuje pobjednika. Dodatnu komplikaciju ovom načinu borbe dodaju razni bonusi koje jedinice mogu skupiti tako da se kao ekstremni primjer često navodi borba između modernog tenka s 8 napadačkih bodova i antičke falange s 2 obrambena boda koji su identične snage ako se falanzi dodaju razni bonusi (veteranska jedinica i planinski bonus od 200 %). U knjigi koja se dobiva s igrom Civilization II navodi se sljedeći još ekstremniji primjer [2]:
Iskusni Civilization igrači su povremeno bili razočarani kada bi falanga utvrđena u gradu na planini (uz more) porazila bojni brod. Matematički to je bilo moguće, ali nekako neispravno. Kako je moguće da antička falanga porazi bojni brod ?
Taj problem igre Civilization će ostati i u njenim nasljednicima, samo što ga se tamo pokušava zaobići raznim dodatnim pravilima.
Nedugo po izlasku igra Civilization dobiva svoju prvu nagradu za najbolju stratešku igru 1991. godine od strane Orion Awards [3]. Tijekom sljedećih godina broj takvih i sličnih nagrada samo će porasti tako da ju na primjer časopis Computer Gaming World 1996 proglašava najboljom igrom svih vremena s rječima:
Iako neke igre stvaraju ovisnost niti jedna nivo glavnog djela Sid Meiera. Spoj istraživanja, ekonomije, osvajanja i diplomacije je pojačan istraživanjem i razvojnim modelom dok ti pokušavam izgraditi piramide, otkriti barut i lansirati svemirske brod na Alpha Centauri. U svoje doba Civilization je imao najjače kompjuterske protivnike čak i ako uzmemo u obzir razne sitne prevare koje igrač može vršiti
U razdoblju 2000 - 2010 godina Civilization je još dobila nagradu kao četvrta od najboljih 25 igri svih vremena [4] i kao jedna od 16 najutjecajnih igara također svih vremena [5].
Sid Meier glavni programer igre Civilization je već prije njenog nastajanje bio legenda industrije video igara zbog prije svega svog velikog hita Pirates ! iz 1987 godine. Nakon ove igre dolazi do programiranja na sličnim osnovama igre Colonization, ali nakon njenog mnogo manjeg uspjeha Meier će djelomično programirati Magic: The Gathering, potom napustiti Microprose osnovati Firaxis Games i izdati dvije nagrađene igre iz doba Američkog građanskog rata. Od 1999. godine Sid Meier se s izuzetkom simulacije golfa bavio samo programiranjem novih verzije svojih igara iz razdoblja 1987. - 1994. godina. Nagradu za životno djelo u industriji video igara od strane Academy of Interactive Arts & Sciences Sid Meier je dobio 1999. godine kao druga osoba u historiji koja je dobila ovu nagradu.[6]
Pomoćni programer Bruce Shelley je nakon igre Civilization također uspješno nastavio svoju karijeru. Shvativši da je kompanija Microprose pred propašću Shelley prodaje njenje dionice i napušta ju 1994. godine kako bi osnovao Interactive Magic koji i danas postoji. Osim ove kompanije Shelley je obavljao savjetničke i programerske poslove Ensemble Studios za koju će biti jedan od glavnih programera hit igre Age of Empires. Za svoje zasluge po pitanju video igri Shelley dobiva 2009. godine nagradu za životno djelo od Academy of Interactive Arts & Sciences [6].
U moderno doba kada se iz prije svega marketinških razloga od svih uspješnih proizvoda bili oni automobili, kompjuteri, filmovi ili igre rade "nastavci" ništa ne pokazuje bolje uspjeh nekog proizvoda od broja službenih i neslužbenih nasljednika, a Civilization je u ovome s minimalno 16 PC verzija u 19 godina definitivno pobjednik.
Vremenski najstariji od tih službenih nasljednika je igra CivNet iz 1995. godine koju Microprose u financijskim problemima izdaje. Između te igre i ove iz 1991. godine jedina razlika su Windows 95 i internet podrška. Osim pokušaja dobivanja dodatnih izvora financiranja ta igra je bila izbačena i u svrhu testiranja tržišta u vezi pravljenja Civilization II koji će izaći 1996. godine i ponovno uzeti mnoge nagrade. Samrtni hropac Microprosea rezultira između 1999 i 2001 godine izdavanjem čak četiri Civilization igre koje izdaju različite kompanije koje su stekle pravo na Civilization ime. Te igre su se zvale Sid Meier's Alpha Centauri (1999), Civilization: Call to Power (1999), Call to Power II (2000) i Civilization III (2001). Najrevolucionarnija, najpopularnija od njih postaje Sid Meier's Alpha Centauri na čijim temeljima se potom nadograđuju Civilization III i IV iz 2006. godine. Vremenski najnovija od direktnih službenih nasljednika igre Civilization postaje njen peti nastavak što izlazi na tržište 2010. Dvije godine prije Civilization V to jest 2008. godine na tržište je bila izašla i prva verzija igre specijalno programirana samo za konzole imena Civilization Revolutions. S izuzetkom Civilization III svi ostali službeni nastavci koji na sebi imaju broj (I, II, IV) i Revolutions su u svoje doba dobile nagrade igra godine. U septembru 2010. izapao je i peti nastavak pod imenom Civilization V.
Osim službenih nastavaka ova igra je dovelo i do stvaranja mnogih neslužbenih nastavaka i igara koje se temelje na njenoj koncepciji. Trenutačno najaktivnije verzije neslužbenih nastavaka su igre u javnom vlasništvu to jest one kojima je programerski kod slobodno dostupan svima. To su Freeciv i C-evo koje se temelje na Civilization II. Te obje igre se i dalje redovno proširuju, nadograđuju na istoj dobrovoljnoj osnovi kao i wikipedia.
Uzimajući kao osnovu Civilization Microprose 1994. godine izdaje i igre Master of Magic i Colonization. Dok je igra Master of Magic bila kopija samo prebačena u svijet magije igra Colonization se bavila osvajanjem i naseljavanjem novog svijeta to jest američkog kontinenta ili nekog drugog kompjuterski izgrađenog kontinenta naseljenog indijancima. Koristeći Civilization IV programerski kod igra Colonization je ponovno stvorena 2008. godine.
Ako se zaborave sve nastavke i uspjehe igre Civilization je ušla u kompjutersku istoriju kao tvorac novog žanra kompjuterskih strategija imena 4X. Ime tog žanra dolazi od osnove ove igre to jest od eXplore, eXpand, eXploit, and eXterminate (istraži, proširi, iskoristi i istrebi) načina igre.
- ↑ SimCity je najbolja igra 1989. godine po Computer Gaming World, VideoGames & Computer Entertainment (najbolja strategija), Amiga Annual (Australija)..., a Populous je igra 1990. godine po Video Games & Computer Entertainment, Academy of Adventure Gaming Arts and Design (najbolja strategija) itd...
- ↑ Civilization II uputstva
- ↑ „Origin Awards 1991”. Arhivirano iz originala na datum 2007-05-28. Pristupljeno 02. 06. 2007.
- ↑ „The Top 25 PC Games of All Time”. IGN. 24. 07. 2000.. Pristupljeno 20. 06. 2008.
- ↑ Plunkett, Luke (27. 08. 2007.). „German Journos Pick Their Most Important Games Of All Time”. Kotaku. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-14. Pristupljeno 20. 06. 2008.
- ↑ 6,0 6,1 Hall of fame awards[mrtav link]
- Civilizacija.NET Arhivirano 2016-05-18 na Wayback Machine-u
- CivFanatics.com
- Apolyton.NET