Žitište

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Житиште)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Žitište


Pravoslavna crkva

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Srednjobanatski
Opština Žitište
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 2903
Gustina stanovništva 69 st./km²
Geografija
Koordinate 45°29′04″N 20°32′35″E / 45.484333°N 20.543166°E / 45.484333; 20.543166
Nadmorska visina 73 m
Površina 48,5 km²
Žitište na mapi Srbije
Žitište
Žitište
Žitište (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 23210
Pozivni broj 023
Registarska oznaka ZR


Koordinate: 45° 29′ 04" SGŠ, 20° 32′ 35" IGD

Žitište je gradsko naselje u Srbiji u opštini Žitište u Srednjobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2903 stanovnika.

Nazivi[uredi | uredi kod]

Stariji naziv naselja je bio Sveti Đurađ. Žitište je poznato po još nekim nazivima na drugim jezicima: mađ. Bégaszentgyörgy, rum. Jitişte ili Sângeorgiu de Bega, nem. Sankt Georgen an der Bega.

Geografski položaj[uredi | uredi kod]

Žitište se nalazi u srednjem Banatu pored leve obale plovnog Begeja, severoistočno od Zrenjanina i jugozapadno od Nove Crnje i Temišvara. Kroz Žitište prolazi međunarodni put M-7, Zrenjanin - Temišvar.

Istorija[uredi | uredi kod]

Žitište je jedno od najstarijih naselja opštine. U prošlosti je imalo više imena: Begej Svetog Đurđa, Senđurađ, Šenđurađ, Sveti Đurađ. Prvi pomen pod nazivom Begej Svetog Đurđa datira iz 1319. godine.

Nakon austro-turskih ratova naselje je potpuno opustelo, pa je na karti iz 1723. godine označeno kao nenaseljeno. Godine 1740. imalo je 18 porodica. Srbi graničari iz Pomorišja naseljavaju se 1751. godine, a 1753. godine naselje je označeno kao srpsko. Jedan deo Srba se iselio u Kikindski distrikt 1774. godine, a na njihovo mesto naselili su se Rumuni iz aradske županije. Isak Kiš zakupnik Banatskog Dvora je 1781. godine kupio i Senđurađ. Rumuni nezadovoljni novim feudalcem napuštaju Senđurađ, a na njihovo mesto naseljavaju se Nemci. Potomci posednika Kiša su 1889. godine prodali ostatke nekada velikog imanja.

Posle I svetskog rata doseljene su dobrovoljačke porodice iz Bosne i Hercegovine, Like i Crne Gore. Posle II svetskog rata na mesto Nemaca doselilo se 270 porodica iz okoline Prijedora, Sanskog Mosta i Cazina.

Selo je do 1947. godine nosilo ime Šenđurađ, koje je te godine promenjeno u Žitište.

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Žitište živi 2585 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,9 godina (37,4 kod muškaraca i 40,4 kod žena). U naselju ima 1084 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,99.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. {{{p1948}}} [1]
1953. {{{p1953}}}
1961. {{{p1961}}}
1971. {{{p1971}}}
1981. {{{p1981}}}
1991. {{{p1991}}} {{{p1991n}}}
2002. {{{p2002s}}} {{{p2002}}}
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
2861 88.24%
Romi
  
156 4.81%
Mađari
  
70 2.15%
Jugosloveni
  
32 0.98%
Rumuni
  
29 0.89%
Crnogorci
  
8 0.24%
Hrvati
  
3 0.09%
Slovaci
  
2 0.06%
Muslimani
  
2 0.06%
Makedonci
  
2 0.06%
Bugari
  
2 0.06%
Nemci
  
1 0.03%
nepoznato
  
15 0.46%


Galerija[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]