Žitkovac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Žitkovac


Crkva svetog Arhanđela Gavrila

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Nišavski
Opština Aleksinac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 2680
Geografija
Koordinate 43°30′20″N 21°41′23″E / 43.5055°N 21.689666°E / 43.5055; 21.689666
Nadmorska visina 160 m
Žitkovac na mapi Srbije
Žitkovac
Žitkovac
Žitkovac (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 18210
Pozivni broj 018
Registarska oznaka AL


Koordinate: 43° 30′ 20" SGŠ, 21° 41′ 23" IGD

Žitkovac je varošica, prigradsko naselje u opštini Aleksinac u Nišavskom okrugu. Prema popisu iz 2011. Žitkovac ima 2569 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 2.680 stanovnika, dok je prema onom iz 1991. bilo je 2.735). Zajedno sa susednim naseljima Moravcem i Prćilovicom čini jednu celinu kreirajući jedno od najvećih naselja na teritoriji opštine od oko 6.650 stanovnika.

Naselje se nalazi na 160 metara nadmorske visine sa zapadne strane Južne Morave udaljeno od Aleksinca 3 kilometra. Žitkovac nosi ime po žitnim poljima.

Istorija[uredi | uredi kod]

Žitkovac se prvi put u pisanom izvoru spominje 1516. godine u popisu koga Turci sprovode na teritoriji porobljene Srbije. Zapisano je da je selo nosilo dva imena, Stojanovce ili Žitkovce i imalo je 48 srpskih hrišćanskih i 6 muslimanskih kuća. Nakon oslobođenja od Turaka 1833. godine, Žitkovac je imao 34 kuća. Granica sa Turskom se u to vreme nalazila kod sela Supovca, nekih 20 tak kilometara južno od Žitkovca.

Do 1965, godine je ovo naselje sedište Opštine Žitkovac koju su činila naseljena mesta: Bankovac, Belja, Česta, Čukurovac, Dašnica, Donja Peščanica, Donje Suhotno, Donji Adrovac, Donji Ljubeš, Golešnica, Gornja Peščanica, Gornje Suhotno, Gornji Adrovac, Gornji Ljubeš, Gredetin, Grejač, Jakovlje, Kamenica, Koprivnica, Korman, Krušje, Kulina, Loćika, Loznac, Lužane, Ljupten, Mali Drenovac, Moravac, Moravski Bujmir, Nozrina, Porodin, Prćilovica, Radevce, Srezovac, Stublina, Šurić, Tešica, Trnjane, Veliki Drenovac, Vitkovac, Vrćenovica, Vukanja, Žitkovac (sada u opštini Aleksinac), Sečanica i Supovac (pripojeni tadašnjoj opštini Niš, danas u niškoj gradskoj opštini Crveni Krst)

Infrastruktura i saobraćaj[uredi | uredi kod]

Prvi voz kroz Žitkovac prugom Beograd - Niš prošao je 1884. godine. Železnička stanica u Žitkovcu potiče upravo iz tog vremena kada je sagrađen i vodotoranj za potrebe železnice. Železnička stanica u Žitkovcu je zvanična stanica grada Aleksinca.

Žitkovac se nalazi na dvadesetak kilometara severno od Niša i isto toliko jugoistočno od Kruševca. Naselje je povezano autoputem Beograd - Niš E-75 kao i regionalnim putem Kruševac - Niš. Glavni autobuski prevoz, gradski, međugradski i seoski je Niš ekspres. Takođe saobraća i Sokoprevoz direktnom linijom Žitkovac - Sokobanja, koja je udaljena nekih tridesetak kilometara od varošice.

Osnovni problemi Žitkovca su nedovršena kanalizacija i odlaganje đubreta.

Privreda[uredi | uredi kod]

Žitkovački pčelinjak

Trgovina[uredi | uredi kod]

Žitkovac je raskrsnica puteva koji spaja grad Aleksinac sa svim naseljima aleksinačke opštine koja se nalaze sa leve strane toka Južne Morave. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, Žitkovac se razvio u značajan trgovinski centar opštine Aleksinac

Poljoprivreda[uredi | uredi kod]

Aleksinački kraj je jedan od najpoznatijih pčelarskih krajeva Srbije. Doktor Rodoljub Živadinović iz Žitkovca je predsednik Društva Pčelara Aleksinac kao i Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Industrija, mala privreda, zanatstvo i ugostiteljstvo[uredi | uredi kod]

Godine 1885 zbog velikih poljoprivrednih potencijala ovdašnjeg kraja u Žitkovcu i Moravcu osnovan je Monopol za preradu i otkup duvana. U kraju se proizvodio duvan tipa prilep, poznat još i kao "žitkovački". Fabrika je bila samostalna sve do devedesetih godina kada ulazi u sastav „Duvanske Industrije Niš“, kako bi nakon privatizacije postala deo Filip Morisa.

Žitkovac, zajedno sa Moravcem poseduje nekoliko privatnih konfekcijskih radnji od kojih je najveća "Novitet". Devedesetih godina počinje sa radom lokalna Pivara Junior koja zbog jake konkurencije nije opstala na tržištu i menja delatnost u ugostiteljstvo. Mlekara Žitkovac je takođe imala sličnu sudbinu.

Kao lokalni centar, Žitkovac poseduje veliki broj kafića i dva velika podrumska prostora koje koriste diskoteke.

Sport[uredi | uredi kod]

FK Morava je fudbalski klub iz Žitkovca, Moravca i Prćilovice koji se takmiči u centralnoj srpskoj fudbalskoj ligi (Zona Centar). Osnovan je 1930. godine kao matični klub tadašnjeg sela Žitkovca. Uskoro se ujedinio sa FK Mladost, matičnim klubom sela Moravca i tako je nastao novi klub fk Morava. Današnji stadion koji se nalazi u varošici Žitkovac klub je dobio 1938. godine.

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Žitkovac živi 2.161 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,0 godina (39,4 kod muškaraca i 40,5 kod žena). U naselju ima 854 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,14.

Ovo naselje je drugo po veličini u opštini i najveće na zapadnoj strani Južne Morave, a stanovništvo u njemu čine skoro u potpunosti Srbi (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1124 [1]
1953. 1237
1961. 1754
1971. 2255
1981. 2464
1991. 2735 2671
2002. 2796 2680
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
2527 94.29%
Romi
  
94 3.50%
Makedonci
  
9 0.33%
Hrvati
  
5 0.18%
Albanci
  
4 0.14%
Jugosloveni
  
4 0.14%
Bugari
  
2 0.07%
Česi
  
1 0.03%
Crnogorci
  
1 0.03%
Slovenci
  
1 0.03%
Rusi
  
1 0.03%
Muslimani
  
1 0.03%
nepoznato
  
17 0.63%


Poznate ličnosti[uredi | uredi kod]

U Žitkovcu je 1926. godine rođena poznata srpska glumica Branka Mitić.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze[uredi | uredi kod]


Naseljena mesta opštine Aleksinac

Aleksinac • Aleksinački Bujmir • Aleksinački Rudnik • Bankovac • Beli Breg • Belja • Bobovište • Bovan • Bradarac • Vakup • Veliki Drenovac • Vitkovac • Vrelo • Vrćenovica • Vukanja • Vukašinovac • Glogovica • Golešnica • Gornja Peščanica • Gornje Suhotno • Gornji Adrovac • Gornji Krupac • Gornji LJubeš • Gredetin • Grejač • Dašnica • Deligrad • Dobrujevac • Donja Peščanica • Donje Suhotno • Donji Adrovac • Donji Krupac • Donji LJubeš • Draževac • Žitkovac • Jakovlje • Jasenje • Kamenica • Katun • Koprivnica • Korman • Kraljevo • Krušje • Kulina • Lipovac • Loznac • Loćika • Lužane • LJupten • Mali Drenovac • Mozgovo • Moravac • Moravski Bujmir • Nozrina • Porodin • Prekonozi • Prćilovica • Prugovac • Radevce • Rsovac • Rutevac • Srezovac • Stanci • Stublina • Subotinac • Tešica • Trnjane • Ćićina • Crna Bara • Česta • Čukurovac • Šurić