Coordinates: 45°46′44″N 18°34′52″E / 45.779°N 18.581°E / 45.779; 18.581

Šumarina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

45°46′44″N 18°34′52″E / 45.779°N 18.581°E / 45.779; 18.581

Šumarina
Šumarina na mapi Hrvatske
Šumarina
Šumarina
Šumarina na karti Hrvatske
Regija Baranja
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Grad Beli Manastir
Mikroregija Karašička aluvijalna nizina
Najbliži (veći) grad Beli Manastir
Površina 4,81 km²
Nadmorska visina 91 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.779 N
 - z. d. 18.581 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 567 / 486
 - Gustoća 118 / 101 st./km²
 - Broj domaćinstava 193
Pošta 3130 Beli Manastir
Pozivni broj 031
Autooznaka BM

Šumarina (mađ. Benge [ˈbɛŋgɛ]), narodski Benga, ćir. Шумарина), naselje u Gradu Belom Manastiru Osječko-baranjske županije (Republika Hrvatska).

Geografski položaj[uredi | uredi kod]

Šumarina je smještena u sjeverozapadnom dijelu Baranje, u mikroregiji Karašičke aluvijalne nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljena je 4 km od gradskog naselja Belog Manastira, 36 km sjeverno od Osijeka (preko Bilja) i 29,5 km južno od grada Mohača u Mađarskoj (17 km od graničnog prijelaza Duboševica), na nadmorskoj visini od 91 m. Nalazi se na ukrštanju županijske ceste Ž4035 (Šumarina - D517) i lokalnih cesta L44006 (Luč /Ž4034/ - Šumarina /Ž4035/) i L44008 (Šumarina /Ž4035/ - Šećerana - Ž4036).

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Broj stanovnika Šumarine kretao se ovako: 371 (1857), 355 (1869), 477 (1880), 527 (1890), 322 (1900), 310 (1910), 486 (1921), 538 (1931), 331 (1948), 369 (1953), 413 (1961), 485 (1971), 606 (1981), 655 (1991), 567 (2001), 486 (2011).

Za popisne godine 1880, 1890, 1921. i 1931. uključeni su i podaci za dio naselja Širine.

Grafikon (2011)[uredi | uredi kod]

Kretanje broja stanovnika Šumarine 1857-2011.

Tabela (2011)[uredi | uredi kod]

Pregled broja stanovnika po godinama[1][2]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
371 355 477 527 322 310 486 538 331 369 413 485 606 655 567 486

Prezimena stanovnika[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Šumarini su:

  • Skeledžija, Raguž, Horvat, Kerovec, Novak, Srša, Grozdek, Jelić, Matović, Milić, Fajfer, Šipek, Šokac, Bermanec, Blagus, Dugački, Habijan, Janković, Launek, Lukić,

a nekad su najčešća prezimena bila:

  • Juračić, Mihajlović, Jelić, Bošnjak, Dragosavljević, Dugački, Juratovac, Krezić, Lukić, Majerhof, Milovac, Pligl, Požgain, Ristić, Sabljak, Skeledžija, Tot, Đurčak, Štrak, Adler.[3]

Nacionalni sastav (1991)[uredi | uredi kod]

Popis 1991.
Hrvati
  
387 59.08%
Srbi
  
113 17.25%
Jugosloveni
  
78 11.90%
Mađari
  
30 4.58%
Nijemci
  
14 2.13%
Slovenci
  
7 1.06%
neopredijeljeni
  
25 3.81%
regionalno opredijeljeni
  
1 0.15%
Ukupno: 655

Nacionalni sastav (2011)[uredi | uredi kod]

Prema popisu iz 2011. godine, stanovništvo je pretežito hrvatsko (74%) te srpsko (17%) i mađarsko (6%).[3]

Historija[uredi | uredi kod]

Naselje Benge (od 1923. godine Šumarina) imalo je 1591. godine slavensko stanovništvo. Naselje je postojalo i 1687. godine. Nakon toga je opustjelo. Ne zna se vrijeme ponovnog naseljavanja. Godine 1712. u naselju su živjeli Južni Slaveni - katolici. Početkom 19. stoljeća počinju se doseljavati Nijemci, čiji broj nije nadmašio broj Južnih Slavena.

Do 1991. godine naselje Širine (mađ. Braidaföld) bilo je zaselak naselja Šumarina.

Privreda[uredi | uredi kod]

Privrednu osnovu Šumarine čine ratarstvo, stočarstvo i trgovina.

Društvo i kultura[uredi | uredi kod]

Crkve[uredi | uredi kod]

Udruge[uredi | uredi kod]

Istaknute osobe[uredi | uredi kod]

Ulice[uredi | uredi kod]

Izvori i vanjske veze[uredi | uredi kod]