Šenžen

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Shenzhen

Šenžen, (Shamchun ili Sham Chun, prema povijesnim dokumentima) je grad na samom jugu provincije Guangdong u južnom dijelu Narodne Republike Kine. Graniči sa specijalnom administrativnom oblasti Hong Kong, (SAZ) koja je od 1997. u sastavu Kine.

Geografski položaj[uredi | uredi kod]

Shenzhen je smješten u južnom, centralnom dijelu poluotoka Kawloon, u provinciji Guandong, 160 km od glavnog grada centra provincije Guangzhou, u delti Biserne rijeke, (Pearl River). Zalijev Tai Ya je na istoku dok mu je ušće rijeke Zhjijang granica prema zapadu. Jug ga povezuje sa Hong Kongom od koga ga dijeli rijeka Shenzhen. 200 km jugoistočno je grad Zhuhai, koji je poznati lokalni turistički centar, a 30 km južnije je centar Hong Konga, (Xianggang).

Smješten je u podnožju primorskog gorja sa sjeverne strane, dok je na jugu, uz obalu, opasan morem te pješčanom obalom dužine 230 km. Lokalno je tlo bogato mineralima i mnoštvom voda. Tu su rijeke Buji, Dasha, Guanlan, Pingdi, Zhujiang, Shenzhen a samo neka od jezera u blizini su Xili, Xiangmi, Yi. Prirodno, mnoštvo je izvora i vodopada. Tu je izvor termalnog lječilišta Shinyan Lake, (Yulu), sa vodom temperature 67.3 °C. u provincijskom gradu Shinyan.

Grad posjeduje dvije luke. Gradska luka - zapad leži istočno u delti, 37 km od Hong Konga, te 110 km od Guangdzoua i po prirodi ima dubok gaz, mnoštvo brana koje olakšavaju siguran pristup dok je Perl River povezuje grad sa mnogobrojnim gradovima unutar ušća. Gradska luka - istok je sjeverno od zaljeva Dapeng. Ona je otvorena prema pučini, mirnih je voda i smatra se za jednu od najboljih u Južnoj Kini.

Klima[uredi | uredi kod]

Klima je suptropska, morska sa mnoštvom sunčanog vremena, (2120 sati sunčanog vremena tijekom godine), i kiše (1950 mm). Ljeta i jeseni su tople, proljeće je ugodno dok je zima blaga. Prosječna godišnja temperatura iznosi 22.4 °C. Temperaturne varijacije su male. Temperaturni maksimum je 36.6 °C, temperaturni minimum 1.4 °C . Sezona kiša traje od svibnja do rujna sa tajfunima tijekom ljeta i rane jeseni. Lanac planina podno kojeg grad leži, (Wutong Hill, Yangtai Hill, Nanshan Hill), prirodna je zaštita od nepogoda te je grad rijetko direktno pogođen.

mjesec               S   V   O   T   S   L   S   K   R   L   S   P  
                     ----------------------------------------------
Max °C               19  19  22  26  29  31  32  32  31  29  25  21   
Min °C               11  12  15  19  23  25  25  25  24  21  16  12     
                     ----------------------------------------------        
Padaline (mm)        27  55  67 147 248 308  317 338 267 47  38  23

Povijest[uredi | uredi kod]

Povijest provincije seže u neolit i prirodno, prisutno je mnoštvo arheoloških nalaza starosti do 6000 godina. Tijekom povijesti, područje je bilo poznato kao općina Bao'an. Prvotno, područje je bilo naseljeno lokalnim plemenom Baiye.

Povijest kraja se može podijeliti u četiri perioda.

  • Prvi je period po procjeni povjesničara završava 1573. Život i lokalno gospodarstvo su do tada bili vezani uz ribarstvo i poljoprivredu.
  • Drugi period traje do godine 1841. kada se administrativno uspostavlja lokalna regija Xinan sa središtem u gradu Nantu. Njeno je područje sezalo do Hong Konga. Ekonomski je bilo bazirano na supstancama kao što su sol, čaj, mirodije.
  • Četvrti period počinje 1979. godine kada kao najobičnije ribarsko naselje sa 30 000 stanovnika postaje prva specijalna ekonomska zona, eksperimentalni poligon za primjenu kapitalističkog principa poslovanja u Kini. Odluku je za taj korak donio karizmatski političar Deng Xiaoping u svibnju 1980. Izbor grada je bio logičan pošto je Shenzhen sa Hong Kongom, tada neprikosnovenim ekonomskim centrom dijelio mnoge stvari kao što su - etničko podrijetlo, kultura, jezik. Shenzhen je jedini grad u provinciji u kojem se govori mandarinski jezik, pa čak i isti dijalekt kao onaj u Hong Kongu. To je bilo dovoljno da se privuče financijski kapital iz svijeta u Kinu kojoj je prednost bila i danas još uvijek je - jeftina radna snaga.

Politička se je ideja pokazala više nego uspješnom. Već 1988.,(tada već velik grad), postaje samostalna administrativna jedinica. Nekada anonimno selo praktički preko noći postaje jedan od najvećih gradova u porječju Biserne rijeke a od ranih osamdesetih godina jedan je od gradova koji rastu najbrže na svijetu. Mnogoljudnoj Kini koja dan danas ima socijalističko političko uredjenje Shenzen je dao smjernice za uvođenje kapitalizma i zapadnjačkom principu poslovanja.

Grad danas[uredi | uredi kod]

Površina grada je 2,020 km2. U najstrožim okviroma, broj stanovnka se procjenjenuje na 1.25 milijuna. Grad je srce urbane zone koja ima oko 10.7 milijuna. Broj stanovnika uključujući prigradska naselja približuje se broju od 17 milijuna.

Migracija u ovo područje nije novina. Ljudi su dolazili još od 12. stoljeća. Useljenje u grad je danas striktno ograničeno od strane vlasti koje veoma teško daju propusnice za ulazak. 70% stanovnika Shenzena u biti niti nema pravo stalnog boravka. Potpuno otvaranje gradskih granica bi privuklo dodatne milijune ljudi što bi grad napravilo manje konkurentnim te izazvalo dodatne socijalne probleme. Jedna je od posljedica takve politike je da je u blizini Shenzena izraslo mnoštvo relativno većih gradova popunjenih migrantima sa svih strana i koji tu čekaju priliku ulaska.

Grad te veličine je prirodno konglomerat sastavljen od relativno manjih gradova koji logisticki posjeduju sve potrebno za život. Lokalno stanovništvo je polarizirano između dva ekstrema po liniji obrazovanja što stvara velik ekonomski jaz.

Statistički, prosječna je dob stanovnika manja od 30 godina. Jedna petina stanovništva je između 20 i 24 godine starosti a čak je 97% mlađe od 60 godina. Žene su u većini, preferirane od vlasti u odnosu na muško stanovnistvo što je vezano sa potrebama u lokalnoj administraciji i proizvodnji gdje su se žene pokazle kao potrebnije i prilagodljivije. Unatoč činjenice da su grad i njegova okolica puni doseljenika željnih posla, gotovo 200 000 radnih pozicija je nepopunjeno.

Gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Financijski kapital/Luohu[uredi | uredi kod]

Po količini korištenog stranog financijskog kapitala, Šenžen je treći u Kini. U posljednja dva desetljeća u njega je investirano preko 31.5 milijardi američkih dolara. Investicije su podigle mnoštvo tvornica, pogona i trgovinskih kuća. Ostvarena su mnogobrojna zajednička ulaganja (Joint Venture), razvijena je trgovina, financijski kapital, banke i osiguravajuća drustva). U 1990. Shenzhen Stock Exchange osnovana je kao burza nacionalnog karaktera i pod kontrolom Kineske nacionalne komisije za financije. Broj aktivnih kompanija na popisu burze je preko 550, dok je broj registriranih ulagača-dioničara oko 35 milijuna. Tržišna je vrijednost burze veća od 120 milijardi US$. Tijekom dana, više od 610.000 prodaja rezultira nominalnom vrijednošću transakcija većom od 800 milijuna US$.

Industrija/Nanshan[uredi | uredi kod]

Danas, sa početkom 21. stoljeća, megalopolis Shenzhen je jedan od najvećih industrijskih centara svijeta, (elektronika, komunikacije). Po samoj industrijskoj proizvodnji, drugi je u Kini i sjedište najuspješnijih nacionalnih i mnogobrojnih međunarodnih kompanija. Tu su domaće tvrtke Huawei i AZT kao i strane na području informacijske tehnologije, (IT) kao Foxconn i Apple. Znatan je dio isporučene elektronike baziran na Intel tehnologiji mikroprocesora. Grad je domacin godisnjeg sajma elektronike China Hi-tech Fair, (CHTF).

Shenzhen je druga je po velicini slobodna ekonomska zona Kine iza one u provinciji Huinan sa vise od 120 000 proizvodnih tvrki. Tekstil, odjeca hrana, strojogradnja, materijal za izgradnju te kemijska industrija ne zaostaju mnogo za primarnom, elektroniskom industrijom. U 2001. broj radno aktivnog stanovnistva je iznosio 3,3 milijuna. Iako je najveći broj radnika zaposlen u sekundarnon sektoru ekonomije, (industrijska proizvodnja zaposljava 1.45 milijuna ljudi), tercijarni sektor (gdje su obrazovanje, trgovina, promet, servisi), raste dvostruko bržom godišnjom stopom, (11.6% : 5.5%). Privredne djelatnosti su u 2005. bile zastupljene u proporcijama - 0.2% : 52.4% : 47.4%.

Još od 2001. Shenzhen je jedan od gradova sa najvećom ekonomskom moći, (cetvrti), od svih u kontinentalnoj Kini. Prosječna stopa njegovog razvoja između 2001. i 2005. je 16.3%. Sa godinom 2005. brutto proizvod grada je bio 492 000 000 000 kineskih juana, (oko 63 milijardi U$), 15 % više nego u 2004. S izuzećem Hong Konga, regija ima najveći bruto proizvod i prva je s obzirom na dohodak po zaposlenom u zemlji.

Gradske luke/Yantian[uredi | uredi kod]

Shenzhen ima tri velike luke, (Yantian, Shekou,Chiwan), sveukupno osam njih. Luka Yantian, (Yantian International Container Terminal) je druga luka po prometu u Kini danas najbliži konkurent onoj u Hong Kongu. 2005. Luke su za potrebe kineskog i svjetskog tržišta distribuirale više od 7,355 milijuna standardnih kontejnera robe, gotovo 30 milijuna tona robe sa prometom većim za 19% u odnosu na godinu ranije. Distributivna moć će dodatno ojačati izgradnjom 6 dodatnih gatova, (sada ih je 9) do 2010. godine. Početkom 2006. odobrene su investicije u lokalni terminal Maiwan. Kao prometno raskrižje roba za Kinu i svijet, Shenzhen je po stopama razvoja prvi u posljednjih deset godina.

Promet i komunikacije[uredi | uredi kod]

Zrakoplovna luka grada "Shenzhen International Airport" je 36 km od strogog centra grada u dijelu Fuyong. Mnogobrojnim avio-linijama grad je povezan sa kontinentalnom Kinom i sve više sa međunarodnim destinacijama. Zrakoplovna luka je sjedište lokalne kompanije "Shenzhen Airlines" koja ima dodatni teminal za transport robe. Prednost je zračne luke Shenzhena jeftiniji i lakši pristup unutrašnjosti Kine nego je to još danas u logističkom i administrativnom pogledu slučaj sa uzletištem u Hong Kongu.

  • Centralna željeznička postaja, "Shenzhen Railvay Station" je na raskrižju bulevara "Hapin Lu", "Jianshe Lu" i "Ramin Lu" u dijelu "Lo Wu" uz granicu prema Hong Kongu. Odavde, česti vlakovi voze za provincijski centar Guangdzou te daljnje destinacije kao što su Jiujiang, Maoming, Shantu i naravno, u konačnici glavni grad Peking. U distriktu Nanshan je druga postaja lokalnog karaktera "Shanzhen Xi" sa manjim linijama prema gradu Hufei. Putovanje lokalnim vlakom od Hong Konga, ("Kawloon Tong KCR") do Shenzhena traje otprilike 40 minuta. Vlakovi polaze svakih 3-8 minuta izmedju 5.30 i 24 sata.
  • Autobus je efikasno sredstvo za prometa unutar grada i put prema destinacijama kao što su Guangdzhou, Humen, Xiamen. Središnji autobusni terminal se nalazi u distriktu "Lo Wu" uz trgovinski centar.
  • Taxi automobili su podijeljeni u tri vrste. Zeleno obojeni voze izvan SAZ, dok su oni žute boje samo za promet unutar nje. Crvena boja vozila je znak neograničenosti u kretanju. Dio grada Shekou, zapadno od centra je ishodište flotile hidroglisera koji povezuju Shenzhen sa gradovima Zhuhai, Makau, Hong Kong, te najbližim zrakoplovnim lukama.
  • Kao peti grad u zemlji, (uz Guangzhou, Peking, Šangaj, Tianjin), od kraja 2004. Shenzhen posjeduje podzemnu željeznicu, ("Shenzhen Metro"). Trenutno su u prometu dvije linije dok su dodatne dvije u izgradnji. Jedna od linija vodi od raskrižja Lo Wu i njene centralne željezničke postaje do lokacije Windows of the World prema sjeveru i koja je jedna od glavnih gradskih atrakcija. Druga prometuje od Huangganga prema sjeveru. Sa sistemom koji raste doslovno preko noći, Lo Wu je vec u ovim trenucima povezan sa većim dijelom Shenzhena u pravcu istok-zapad.

Administrativni sastav[uredi | uredi kod]

Grad je administrativno podjeljen u tri dijela. To su:

Financijski i poslovni centar je SEZ čija je površina 327.5 km. Zona mu se proteže u smjeru istoka-zapad, između naselja Beizajiao i Anli i to je područje koje posjećuje poslovni svijet. Od sveukupno šest administrativnih jedinica u okviru grada, SEZ tvore:

  • Futian (78 km²) slovi kao administrativni centar.
  • Luohu (79 km²) u centru je središte je za financije i bankarstvo.
  • Nanshan (164 km²) na zapadu je središte proizvodnje pretežno visoke tehnologije.
  • Yantian (76 km²) je centar za transport, drugi po veličini u Kini, četvrti na svijetu po veličini lučki kontejnerski terminal.

Izvan SEZ-a, u istočnim dijelovima grada su Baoan (713 km²) te Longgang (844 km²).

Odnosi Hong Kong-Shenzhen[uredi | uredi kod]

Unatoč tome što su susjedi, legalno u istoj zemlji, dva megalopolisa su manje povezani nego se to pretpostavlja. Potpuno slobodno putovanje izmedju Shenzhen koji je Specijalna ekonomska zona i Hong Konga koji je Specijalna administrativna regija, još nije u punoj mjeri dozvoljeno mada su vlasti tijekom 2003. ograničile restrikcije vezane uz putovanja osoba iz kontinentalnog dijela Kine. Do tada, samo su grupne posjete bile moguće. Više od 9000 ljudi danas regularno putuje između Hong Konga i Shenzena. Većinom, to su poslovni ljudi iz Hong Konga koji tu rade kao obrnuto, studenti koji svakodnevno odlaze u Hong Kong na predavanja.

Arhitektura[uredi | uredi kod]

Shun Hing Square

Tijekom devedesetih godina, u doba pune ekpanzije Shenzen je gradio bulevar svakih tri dana i grad je danas vizualno čudo nakon sumraka, stvoren da impresionira svijet. Posjeduje 10 građevina viših od 200 m dok je sam "Shung Shing Square" među deset najviših u svijetu, viša nego Empire State Building. U planu je izgradnja centra AVIC Plaza visine od 312 m.


  • Shun Hing Square 384 m (1996) (69 katova)
  • SEG Plaza 292 m (2000) (346 m sa antenom)
  • Shenzhen Press Tower 262 m (1998)
  • Shenzhen Broadcasting Tower 241 m (2001)
  • Panglin Plaza 240 m (1999)
  • New World Center 238 m (2006)
  • Golden Business Center 228 m (2004)
  • Shenzhen World Trade Centre 225 m (2001)
  • World Finance Centre, Tower 222 m (2003)
  • Times Square 218 m (2006)

Turizam[uredi | uredi kod]

Zanimljivosti[uredi | uredi kod]

Grad je lako previdjeti kao turističku destinaciju. Nepostojeć na mnogim atlasima i kartama, a planiran sa svrhom, Shenzhen nudi mnogo. "Lianhuashan", "Lizhi", "Wutongshan" su samo najveći od preljepih javnosti dostupnih, planski izgradjenih parkova. Mnogo je prirodnih rezervata u samim gradskim granicama. Dodatno, 6.000 godina povijesti ovdje je je ostavilo tragove. Jedan od njih je 50 km od centra grada u okviru drevnog urbanog središta sa dvorcima i utvrdama. To je Old fortress Dapeng, (dvorac Dapeng), podignut 1394. za vrijeme vladavine južne dinastije Ming, a naselje je služilo kao obrambena lokacija. Najpoznatija su atrakcije:

    • Minsk World, (Míngsikè Hángmu Shìjiè), je mjesto gdje leži zastarjeli ruski nosač aviona "Minsk" kao i ruski vojni avioni nekada korišteni od strane nacionalnihvojnih snaga. Unutrašnjost je plovila je puna video igara i povijesti vezanih uz pomorstvo, avijaciju i navigaciju.
    • "Splendid China", posjeduje replike kineskih nacionalnih spomenika
    • "Windows of the World" je park veličine 315.000 m². U njemu je 108 eksponata-replika kako kineskih tako i svjetskih atrakcija i spomeničke bastine. Tu su npr. katedrala "Notre Damme", Pariza, Mount Rushmore, piramide Gize i njena sfinga.
    • "Zhongying street" je ulica koja je tijekom povijesti često bila pod kontrolom dviju nacija. Fizički je podjeljena još i danas na dva dijela sa 8 ogromnih kamenih gromada. I dan-danas, polovina ulice vodi iz Specijalne ekonomske zone u Hong Kong.

Kupovina[uredi | uredi kod]

Mnoštvo posjetitelja iz Hong Konga dolazi zbog kupovine sa pretpostavkom da su roba kao i usluge jeftinije u Shenzhenu. Posjetitelji najčesće nisu u stanju napraviti realnu procjenu vrijednosti robe. Cijene u mnogo slučajeva nisu označene i cjenkanje je dozvoljeno no ne i efikasno pa je konačan rezultat najčešće razočarenje. Najposjećeniji trgovački centar za posjetitelje je "Lo Wu Commercial City" uz centralnu željezničku stanicu.

Više je mjesta slovi kao povoljno mjesto za kupnju robe. Ako je predmet odjeća i obuća, najbolje je mjesto za to u blizini centralnog željeznickog terminala. Ako je elektronika u pitanju, najjeftinije je do nje doći u trgovinama izmđu luksuznog hotela Shangri La i tvrtke Seg Electronics Co.. U slučaju obuće, odjeće te kozmetike koja ima ime , dobra su mjesta Xiwu i International Commercial market u blizini kazališta. Proizvode dobre kakvoće moguće je naći u uzduž Boundary St. u distriktu Shatoujiau, te u dijelu grada zvanom Dong Men. Najposjećeniji je trgovinski centar među ljudima koji tu žive mega-centar Hua Quiang Bei sjeverno od ulice "Huang Qiang Road".

Posjetitelji najčešće ostaju u području Shekou, (poluotok zapadno od centra), koje je isto tako područje u kojem i živi najveći broj stranaca. Tu je mnoštvom barova i restorana zapadnog tipa. U blizini, francuski putnički brod, svojedobno konfisciran od strane kineskih vlasti ubetoniran je tu u gat kao turistička atrakcija.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]