Šalmanasar III

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kralj Jehu od Izraela klanja se Šalmanaseru III
Stela iz Kurka od Šalmanasera, u kojoj se govori o bici kod Karkara
Crni obelisk Šalmanasara III u Britanskom muzeju

Šalmanasar III (ili Salmanasar III ) je bio kralj Asirije od 859. do 824. pre Hrista. Sin je prethodnog kralja Ašurnasirpala II.


Stalni pohodi[uredi | uredi kod]

Dugo je vladao i stalno je vodio pohode protiv istočnih plemena, Vavilonaca, naroda Mezopotamije i Sirije, kao i protiv Kizuvadne i Urartua. NJegova vojska je došla sve do jezera Van i do planina Taurus. Hetiti iz Karkemiša su bili prinuđeni da mu plaćaju danak. Pokorio je kraljevine Hamat i Aram Damask.

Protiv Asirije je 853. pre Hrista stvorena koalicija Egipta, Hamata, Arvada, Amonita, Ahaba od Izraela i drugih susednih država. Koaliciju je predvodio Hadadezer od Damaska. Koalicija je pobedila asirsku vojsku u bici kod Karkara 853. pre Hrista. Ipak Šalmanasar je istrajao u svojim pokušajima da pokori Izrael i Siriju. Usledile su i druge bitke tokom 849 i 846. pre Hrista.

Pet pokorenih kraljeva[uredi | uredi kod]

Šalmanasar III je ponovo krenuo u pohod protiv Hadadezerova naslednika Hazela od Damaska i prislio ga je potraži sklonište unutar zidina glavog grada. Šalmanazar nije mogao da zauzme Damask, ali okolnu teritoriju je poharao. Tada su kralj Izraela Jehu i feničanski gradovi bili prisiljeni da plaćaju danak Asiriji, što su i učinili 841. pre Hrista.

Na crnom obelisku, koji se danas nalazi u Britanskom muzeju prikazanao je 5 pokorenih kraljeva, kako se klanjaju pred asirskim kraljem Šalmanasarom. To su bili:

  • Sua od Gilzana, u današnjem Iranu
  • Jehu od Izraela
  • jedan neimenovani vladar (moguće Egipat)
  • Marduk-apil-usur od Suhija, srednji Eufrat,Sirija i Irak
  • Kalparanda od Patin

Inače Vaviloniju je već bio osvojio, kao i močvare Kaldejaca na jugu. Vavilonskog kralja je ubio.

Građanski rat u Asiriji[uredi | uredi kod]

Šalmanasar je 836. poslao ekspediciju protiv Tibarena (Tabal), a posle toga je usledio pohod na Kapadokiju, a 832. pohod na Urartu. Već 831. kralj je zbog starosti zapovedništvo nad vojskom predao Tartanu (glavnokomandujućem) Dajan-Asuru. Niniva i drugi gradovi su se pobunili 826. pre Hrista. Pobunu je predvodio njegov sin Asurdaninpal. Građanski rat je trajao dve godine, a pobunu je ugušio drugi Šalmanasarov sin Šamšiadad V. Nešto posle toga Šalmanasar je umro. Sagradio je palatu u Kalahu( Nimrud), a nekoliko edicija kraljevskih anala opisivalo je njegove vojne pohode, od kojih je poslednje upisao na Crnom obelisku iz Kalaha.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

Prethodi:
Ashurnasirpal II
Kralj Asirije
859–824. pne.
Slijedi:
Shamshi-Adad V