Brod

Za ostala značenja, vidi Brod (razvrstavanje).

Brod je plovno sredstvo koje služi za prevoz robe i putnika (teretni i putnički brodovi), za vojne operacije na vodama (ratni brodovi), za ribolov (ribolovni brodovi), za obavljanje specijalnih poslova na moru i rekama (gliboderi, brodovi za polaganje kabela, istraživački brodovi i sl.) i za obavljanje različitih zadataka u vezi s plovidbom (tegljači, ledolomci, brodovi-svetionici itd.) Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju čamcima. Za razliku od splavova, brod, kao i čamac, ima koritast oblik koji mu daje uzgon potreban kako bi plutao na vodi.

Dijelovi broda[uredi | uredi kod]

Svaki brod se sastoji od više međusobno spojenih dijelova koji čine cjelinu.

Prateći sliku mogu se izdvojiti slijedeći dijelovi broda:

pramac (na slici oznaka 1) - prednji dio broda
bulb-pramac (na slici oznaka 2) - nalazi se ispod pramca na vodenoj liniji broda a služi za stvaranje manjeg otpora valova koje pri kretanju broda uzrokuju uzrokuju pramac, krma i bulb
trup broda (na slici oznaka 4) - čini ga skelet (rešetkasta konstrukcija sastavljena od odgovarajučih nosača i profila što ovisi o vrsti broda) i oplata (oplata je s vanjske i unutarnje strane učvršena na odgovarajući način u ovisnosto od vrste broda na skelet). Unutrašnjost brodskog trupa podijeljena je po visini na palube, a po dužini na poprečne pregrade, a njihova je uloga da podijele brod na potrebne površine, povećaju krutost i čvrstoću broda i u slučaju prodora vode u brod spriječe poplavljivanje cijelog broda i njegovo potonuće.
pogonski vijak (na slici oznaka 5)- sa pogonskim postrojenjem pogoni brod pri kretanju (iza vijka nazire se kormilo broda)
krma (na slici oznaka 6) - stražnji dio broda ispod kojeg je smješten pogonski dio broda
nadgradnja (na slici oznaka 8) - je sve ono što se na brodu nalazi iznad palube. Ako se nadgradnja pruža od jedne do druge bočne strane broda naziva se nadgrađe a ako je uže onda se naziva palubna kućica. U pravilu na najvišem nadgrađu se nalazi brodski komadni most sa komandnim uređajima za upravljanje brodom. Nadgrađe pridonosi povečanju čvrstoće broda.
paluba (na slici oznaka 9)
ugradnja - svi dijelovi na i u brodu koji ne doprinose povećanju čvrstoće broda (unutarnje obloge, stropovi, podovi, čvrsto ugrađeni namještaj...)
pogonski dio - svi dijelovi koji omogućavaju brodu kretanje (npr. kod motornog broda tu spada motor, vod vratila i brodski vijak)
pomoćni uređaji - svi oni uređaji strojevi i instalacije koji za pomoćne djelatnosti strojarnice i palube (agregati za električnu struju, razne pumpe, pogon sidra, kormilarnica, vodovodne, električne instalacije isl.)
pokretna oprema - navigacijska oprema, sigurnosna oprema, strojarska oprema...

Osnovne značajke i dimenzije broda[uredi | uredi kod]

U osnovne značajke broda spadaju:

vlastita masa - Izražava se u tonama.
deplasman - Izražava se u tonama.
istisnina - Izražava se u m³.
nosivost - Izražava se u tonama.
prostornost - Izražava se u m³, a može se izraziti i u registarskim tonama.

U osnovne dimenzije broda spadaju:

dužina broda
- dužina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda
- dužina na konstrukcijskoj vodenoj crti
- dužina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu
širina broda
- širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda
- širina na konstrukcijskoj vodenoj crti
- širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu
visina broda
- najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka, jarbola, komandnog mosta)
- konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda
gaz broda
- najveći gaz - mjeri se od najnižeg dijela brodskog trupa do konstrukcijske vodene crte na mjestu gdje je brod najviše uronjen
- gaz na pramcu
- gaz na krmi
- najmanji konstrukcijski gaz
- najveći konstrukcijski gaz
nadvođe broda - mjeri se od konstrukcijske vodene linije do ruba oplate palube mjereno na glavnom rebru

Podjela brodova[uredi | uredi kod]

Brodovi se mogu podijeliti na više načina, a najčešće od njih su podjela prema namjeni broda, prema području plovidbe, prema materijalu od kojeg su izgrađeni i prema vrsti pogona.

Podjela brodova prema namjeni

Prema namjeni brodovi se dijele na:

trgovačke brodove - namijnjeni za prijevoz putnika i robe
- teretni brodovi - namijenjeni prijevozu isključivo raznih vrsta tereta
- putnički brodovi - namijenjeni prijevozu putnika (mogu biti izletnički ili linijski brodovi)
- putničko-teretne brodove
ratne brodove - namijenjeni su za pomorsko ratovanje i pomorske operacije
- glavni ratni brodovi - nosači aviona, krstarice, razarači, podmornice, minopolagači, minolovci, torpedni čamci, patrolni brodovi, desantni brodovi...
- pomoćni ratni brodovi - brodovi tankeri, matični brodovi, brodovi radionice, prateći brodovi...
specijalni brodovi - namijenjeni za posebne poslove i zadatke - ribarski brodovi, tegljači (remorker), ledolomci, trajekti, jahte, jedrilice, brodovi-svjetionici, brodovi za polaganje kabela, brodovi-dizalice (vidi "Veli Jože")

Podjela brodova prema području plovidbe

Prema području plovidbe brodove možemo podijeliti na:

brodove za plovidbu morem
- brodove male obalne plovidbe
- brodove velike obalne plovidbe
- brodove duge plovidbe
brodovi za plovidbu unutarnjim vodama
- riječne brodovi
- jezerske brodovi
- kanalske brodovi

Podjela brodova prema materijalu od kojeg su izgrađeni

Prema materijalu od kojeg su izgrađeni brodove možemo podijeliti na:

drvene brodove
čelične brodove
kompozitne brodove
betonske brodove
brodove od aluminija i njegovih legura
brodove od plastičnih masa.

Podjela brodova prema vrsti pogona

Prema vrsti pogona brodove možemo podijeliti na:

jedrenjake - za pogon koriste vjetar koji djeluje na jedra
parobrode - za pogon koriste parni stapni stroj
motorne brodove - brodovi sa Diesel motorom i brodovi sa parnim ili plinskim turbinama
brodove na električni pogon - za pogon koriste elektromotore koji se napajaju iz akumulatora, (npr. podmornice)

Povijesno su značajni i brodovi (prvenstveno ratni) na vesla. Osim toga, postoje i brodovi s kombiniranim pogonom, na pr. klasična podmornica ima za vožnju po površini Diesel-motor, u zaronjenom stanju koristi elektromotore; česte su i kombinacije jedra i Diesel-motora.