Prijeđi na sadržaj

Zugló

Izvor: Wikipedija
Zugló
Položaj Zugla na karti Budimpešte.
Položaj Zugla na karti Budimpešte.
Položaj Zugla na karti Budimpešte.
distrikti Alsórákos, Herminamező, Istvánmező, Kiszugló, Nagyzugló, Rákosfalva, Törökőr, Városliget
Vlast
 - Gradonačelnik Gergely Karácsony
Površina
 - Ukupna 18.13 km² [1]
Stanovništvo (2015.)
 - Grad 124,956[1]
 - Gustoća 6,892.2 stan./km² [1]
Službene stranice
www.zuglo.hu/

Zugló službeno mađarski: Budapest XIV. kerülete - 14. Budimpeštanski okrug) je ime jednog od 23 okruga mađarskog glavnog grada - Budimpešte.

Zugló je jedan od najvećih gradskih okruga sa svojih 124,956 stanovnika, kojiko je imao 2015., koji žive na površini od 18.13 km².[1]

Karakteristike i historija

[uredi | uredi kod]

Okrug Zugló prostire se po istočnoj lijevoj peštanskoj strani Dunava, sjevernije od strogog centra grada u smjeru Kerepesa. Na zapadu ovog okruga leži - Gradski park (Városliget) sa Trgom heroja koji je jedan od lokaliteta uvršten na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[2]

O porijeklu imena Zugló, postoje dvije teorije, prema jednoj ono dolazi od mađarske riječi szuglyó (ili zugla) koja se koristila u 19. vijeku, a značila je kutak, mrtvi rukavac, po drugoj hipotezi ono vuče korjene od njemačkog szugló, a to je značilo močvarna jama.[3]

Zugló se sve do 19. vijeka zvao - Szuglónak, a sve do 1935.kad je osnovan kao okrug pod imenom Rákosváros, njegov teren dijelili su okruzi; Terézváros, Erzsébetváros i Kőbánya. Tek od 1950. - kad se osnovana Velika Budimpešta, zove se - Zugló.[3]

Razvoj okruga počeo je sa širenjem Pešte 30-ih godina 19. vijeka i parcelacijom dotadašnjeg šumskog zemljišta u današnjem kvartu Herminamező. U istom kvartu su 1843. podignute terme pa je on postao omiljeno izletničko mjesta. Istovremeno se grade i prve vile po ulicama Hermina, Kraljice Elizabete (Erzsébet királyné útja), Amerikai i Uzsoki (Jókai).[3]

Gradski park (Városliget) počeo je nicati još za Marije Terezije sadnjom vrba, bagrema i dudova - 1751. Krajem 19. vijeka proširen je prema Herminamezu, istovremeno se počelo i sa izgradnjom prvih industrijskih pogona.[3]

Između 1890. i 1900. broj stanovnika se izuzetno povećao, tad su podignuti kvartovi; Törökőr, Kiszugló i Nagyzugló.[3]

Prva srednja škola otvorena je 1879., između 1898. - 1899. Odon Lechner sagradio je Geološki institut. Alli je najveći projekt u okrugu bila izgradnja Trga heroja zbog Milenijske izložbe, uz njega je izgrađen i metro, i to kao prvi u kontinentalnoj Evropi.[3]

Nakon Prvog svjetskog rata još više se ubrzala urbanizacija okruga.[3]

Pobratimski gradovi

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1 2 3 4 „Hungary: Budapest City” (engleski). City population. Pristupljeno 24. 08. 2016.
  2. ↑ „Budapest, including the Banks of the Danube, the Buda Castle Quarter and Andrássy Avenue” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 24. 08. 2016.
  3. 1 2 3 4 5 6 7 „Ligetből kerület” (mađarski). Zugló Budapest XIV. kerülete. Pristupljeno 24. 08. 2016.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]