Zugló

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zugló
Položaj Zugla na karti Budimpešte.
Položaj Zugla na karti Budimpešte.
distrikti Alsórákos, Herminamező, Istvánmező, Kiszugló, Nagyzugló, Rákosfalva, Törökőr, Városliget
Vlast
 - Gradonačelnik Gergely Karácsony
Površina
 - Ukupna 18.13 km² [1]
Stanovništvo (2015.)
 - Grad 124,956[1]
 - Gustoća 6,892.2 stan./km² [1]
Službena stranica www.zuglo.hu/

Zugló službeno mađarski: Budapest XIV. kerülete - 14. Budimpeštanski okrug) je ime jednog od 23 okruga mađarskog glavnog grada - Budimpešte.

Zugló je jedan od najvećih gradskih okruga sa svojih 124,956 stanovnika, kojiko je imao 2015., koji žive na površini od 18.13 km².[1]

Karakteristike i historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Okrug Zugló prostire se po istočnoj lijevoj peštanskoj strani Dunava, sjevernije od strogog centra grada u smjeru Kerepesa. Na zapadu ovog okruga leži - Gradski park (Városliget) sa Trgom heroja koji je jedan od lokaliteta uvršten na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[2]

O porijeklu imena Zugló, postoje dvije teorije, prema jednoj ono dolazi od mađarske riječi szuglyó (ili zugla) koja se koristila u 19. vijeku, a značila je kutak, mrtvi rukavac, po drugoj hipotezi ono vuče korjene od njemačkog szugló, a to je značilo močvarna jama.[3]

Zugló se sve do 19. vijeka zvao - Szuglónak, a sve do 1935.kad je osnovan kao okrug pod imenom Rákosváros, njegov teren dijelili su okruzi; Terézváros, Erzsébetváros i Kőbánya. Tek od 1950. - kad se osnovana Velika Budimpešta, zove se - Zugló.[3]

Razvoj okruga počeo je sa širenjem Pešte 30-ih godina 19. vijeka i parcelacijom dotadašnjeg šumskog zemljišta u današnjem kvartu Herminamező. U istom kvartu su 1843. podignute terme pa je on postao omiljeno izletničko mjesta. Istovremeno se grade i prve vile po ulicama Hermina, Kraljice Elizabete (Erzsébet királyné útja), Amerikai i Uzsoki (Jókai).[3]

Gradski park (Városliget) počeo je nicati još za Marije Terezije sadnjom vrba, bagrema i dudova - 1751. Krajem 19. vijeka proširen je prema Herminamezu, istovremeno se počelo i sa izgradnjom prvih industrijskih pogona.[3]

Između 1890. i 1900. broj stanovnika se izuzetno povećao, tad su podignuti kvartovi; Törökőr, Kiszugló i Nagyzugló.[3]

Prva srednja škola otvorena je 1879., između 1898. - 1899. Odon Lechner sagradio je Geološki institut. Alli je najveći projekt u okrugu bila izgradnja Trga heroja zbog Milenijske izložbe, uz njega je izgrađen i metro, i to kao prvi u kontinentalnoj Evropi.[3]

Nakon Prvog svjetskog rata još više se ubrzala urbanizacija okruga.[3]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Hungary: Budapest City" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/hungary-budapestcity.php. pristupljeno 24. 08. 2016.. 
  2. "Budapest, including the Banks of the Danube, the Buda Castle Quarter and Andrássy Avenue" (engleski). UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/400. pristupljeno 24. 08. 2016. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 "Ligetből kerület" (mađarski). Zugló Budapest XIV. kerülete. http://www.zuglo.hu/ligetbol-kerulet/. pristupljeno 24. 08. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]