Zoltán Meszlényi
| Blaženi Zoltán Meszlényi | |
|---|---|
 Zoltan kao biskup | |
| biskup i mučenik | |
| Rođen/a | 2. 1. 1892., Hatvan, Austro-Ugarska |
| Umro/la | 04. 3. 1951. (dob: 59), Kistarca, Mađarska |
| Štuje se u | Katolička crkva |
| Beatificiran/a | 31. oktobar 2009., Kardinal Angelo Amato SDB |
| Glavno svetište | crkva u Budimpešti, Mađarska |
| Kalendar svetaca | 4.3. |
| Zaštitništvo | biskupi, Katolička akcija, studenti, zatvorenici, Mađarska |
Zoltán Lajos Meszlényi [zoltan lajoš meslenji=meslenjski], mađarski katolički biskup, mučenik i blaženik; * 2. januar 1892, Hatvan , Austro-Ugarska † 4. mart 1951, Kistarcsa, Mađarska i koji je 2010. proglašen blaženikom od strane Katoličke crkve.
Životopis[uredi | uredi kod]
Zoltán Lajos Meszlényi se je rodio 2. januara 1892 v Hatvanu, nedaleko od Budimpešte u brojnoj porodici. Kao sjemeništarac je diplomirao na ostrogonskoj benediktinskoj gimnaziji; posredovanjem knezo-biskupa-primasa Kolosa Vaszaryja je otišao na njemačko-mađarski zavod (Germanicum-Hungaricum) u Rim, gdje se je upisao na teološki fakultet Gregoriane. Jula 1912 je doktorirao iz filozofije. Radi prvog svjetskog rata – kada je ušla u rat Italija – morao se skloniti u Innsbruck, gdje je na tamošnjom univerzitetu nastavio školovanje. Za svećenika ga je 28. oktobra 1916 zaredio briksenski knezo-biskup Franz Egger.
Nakon pridobivanja doktorata iz teologije se je vratio u ostrogonsku biskupiju, gdje je bio imenovan za kapelana u Komáromu. Nekoliko mjeseci kasnije, decembra 1916, ga je kardinal János Csernoch odredio za tajnika primasove kancelarije. Povjerio mu je sve značajnije zadaće. Tako je postao u proljeće 1917 već nadbiskupijski arhivar i moderator.[1]
Već je 1919 na svojoj koži osjetio komunističku nečovječnost. Sve osoblje su izgnali iz primasove palače. Skupa sa kardinalom Janošem Chernochom su pobjegli konjskom zapregom u Budimpeštu; usput su im vojnici uzeli kočiju i konje. Pješice, samo sa najnužnijim rubljem, su smjeli ići naprijed.[2]
Mladi svećenik je 1920 postao estergomski metropolitanski zapisničar, zatim pak tajnik. Nadpastir je imao u njega neograničeno povjerenje, i tako je on postao 30. januara 1926 knezo-biskup-primasov tajnik.
Znanstveno uvažavanje je igralo važnu ulogu u cijelom njegovom životu: 1927 je izašlo djelo sa naslovom Porota zakonskih vezi. Naredne godine je bio izabran za vanrednoga profesora na teološkom fakultetu znanstvenog univerziteta Péter Pázmány kao profesor religije. 1930 je imao na Akademiji svetoga Stjepana uvodno predavanje o potrebnosti proučavanja kanonskoga prava. Od 1934 je predavao na Egerskoj nadbiskupskoj pravnoj akademiji kao zasebni profesor, 1940 pak je na Teološkom fakultetu univerziteta Péter Pázmány bio imenovan za vanrednoga profesora; u istoj godini je postao još i predsjednik ispitne komisije za vjeroučitelje.
Biskup[uredi | uredi kod]
Ivana (János) Csernocha je na ostrogonskom sjedištu naslijedio Justinijan (Jusztinián) Serédi; pored njega je Zoltan obavljao sve značajnije crkvene zadatke. 1931 je postao kao kanonik član metropolitanskoga stolnoga kaptola, 1934 sudac primatskoga crkvenoga suda. 1937 ga je imenovao papa Pio XI. za sinopskoga naslovnog biskupa. Suposvetitelji su bili kardinal i knezo-biskup-primas Jusztinián Serédi, győrski biskup István Breyer i egerski biskup Endre Kriston. Novi nadpastir je 1938 aktivno sudjelovao na 34. Svjetskom euharistijskom kongresu u Budimpešti. Podupirao je više od Crkve priznatih pokreta, među ostalima i Državni savez mađarskih katoličkih mladića, kojoj je bio predsjednik jula 1939.
Poslijeratno razdoblje[uredi | uredi kod]
Biskupsku službu je vršio dosljedno; zadnje dane rata, januara 1945, je posvetio nove svećenike u sjemenišnom podrumu. Poslije smrti kardinala Justinijana Serédija je bio on vršilac primasove oporuke. Jer je komunistična vlast o Božiću 1948 knezo-primasa Jožefa Mindszentyja zatvorila te ga na uprizorenom procesu osudila, je stupio na mjesto primasa János Drahos, koji je uskoro umro. Po kaptolskoj odluci je postao upravitelj biskupije Meszlényi, iako je komunistička diktatura htjela na taj položaj svojega čovjeka.
»Kao dobar Kristov pastir i vjeran svojoj Crkvi neću nikada zatajiti vjeru! Tako mi Bog pomogao,« je završio svoju zakletvu Zoltan Meslenjski. Već od septembra 1946 su se redale protiv njemu prijave, koje neka bi bile osnova za optužbu. Odluka stolnoga kaptola su smatrali partijski glavni tajnik Mátyás Rákosi te unutarnji ministar János Kádár za neprijateljski čin; tada su se biskupi također žalili radi načina, na koji su rastjerali redovnike.
Izbor Meslenjskoga za nadbiskupijskoga upravitelja bila je u izravnoj suprotnosti sa zahtjevima države; njima je odgovarao inače jako sposoban estergomski kanonik Miklós Beresztóczy, koga su za tu zadaću već prijevremeno tvrdo obradili u zatvoru, da je bio spreman u svemu udovoljiti očekivanjima režima. Tako je Mikloš 1950 postao organizator i prvi predsjednik »Svećeničkoga mirovnog pokreta.«[3][4]
Meslenjski se nije uplašio prijetnji; za najvažniji zadatak je imao pregled i nastavak dušobrižničkih djelatnosti.
20. juna 1950 je prvi i zadnji put nazočio u budimpeštanskom Središnjem sjemeništu biskupskoj konferenciji. Nekoliko dana kasnije su ga zatvorili u Estergomu, zatim pak ga držali zatvorena u Kistarcsi. U nadbiskupovoj ćeliji su držali danju i noću, ljeti i zimi otvoren prozor, čuvari su ga sadistički mučili i vrijeđali, često ga šutirali i tukli palicom. U javnost nije stigla nikakva vijest o njegovom zatvorenju ili optužnici. Neki suzatvorenik se sjeća, kako je jednom na tiho biskupu izrazio sućut. Tada je Meslenjski pokazao prstom prema nebu i rekao samo ovo: „On je više trpio.”
Smrt i beatifikacija[uredi | uredi kod]
Po velikim patnjama su 4. marta 1951 već mrtvoga biskupa donijeli u bolnicu na ulici Mosonyi te ga zatim pokopali 10. marta. Njegovu smrt su uknjižili naknadno tek juna 1954. Dvanaest godina kasnije, 22. juna 1966, su njegove posmrtne ostanke iskopali na Rákoskeresztúri új köztemető u Budimpešti[5], nakon čega su ih sahranili u potpunoj tajnosti u Esztergomsku baziliku.
2004 je poveo kardinal Péter Erdő postupak za njegovu beatifikaciju. Papa Benedikt XVI je 3. jula 2009 potpisao dekret, kojim pribraja biskupa i mučenika Zoltana Lajoša Meszlényija među blažene. Iste godine je bila njegova beatifikacija 31. oktobra u estergomskoj bazilici.[6]
Povezano[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ http://uj.katolikus.hu/cikk.php?h=1452 Magyar Kurir: Meszlényi Zoltán első emléknapja (Prvi spomendan na Zoltana Meslenjskoga 2. marta 2010)
- ↑ http://www.sztorsolya.sopron.hu/teljes_hir.php?id=168 Arhivirano 2016-03-03 na Wayback Machine-u Oláh László: Boldog Meszlényi Zoltán püspök élete és vértanúsága (Magyar Kurir)
- ↑ »Svećenički mirovni pokret« (Országos Katolikus Békepapi Bizottság) je bio od strane partije usmjeravani savez svećenika, koji su bili nakloni državnoj politici, slično kao u Jugoslaviji „Cirilo-Metodijsko društvo katoličkih svećenika” (CMD)
- ↑ http://www.albertfalviplebania.hu/meszlenyi_eletrajz.pdf Arhivirano 2013-12-03 na Wayback Machine-u Isten szolgája, Meszlényi Zoltán Lajos püspök életrajza, Albertfalvi plébánia (Albertfalvijska župa: Životopis službenika Božjeg biskupa Zoltana Meslenjskoga)
- ↑ Rákoskeresztúri új köztemető = Novo javno groblje u Rákoskeresztúru
- ↑ http://uj.katolikus.hu/cikk.php?h=1452 Magyar Kurir, 2. III. 2010: Meszlényi Zoltán első emléknapja (Prvi spomendan na Zoltana Mesljensjkoga)
Literatura[uredi | uredi kod]
- A főkegyúri jog és a forradalom, Esztergom, Esztergom 1920, Buzárovits Nyomda.
- Házassági köteléki perek az egyházi bíráskodásban, Esztergom 1927 Buzárovits Nyomda.
- A kánonjogi tanulmányok fontossága, Budapest 1930, Szent István Akadémia.
- Alázatos szolgálat: Dr. Meszlényi Zoltán Lajos szentbeszédei, Budapest, Don Bosco Kiadó 2007. ISBN 9789639455689
Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]
- A hitet s a hűséget soha meg nem tagadta; Meszlényi Zoltán mártír püspök emlékezete Hatvanban (Vere in zvestobi ni nikoli zatajil; Spominska slovesnost mučeniškega škofa Zoltana Meszlényi v Hatvanu)
- Primas Péter Erdő ob krizmeni maši 5.IV.2007: Nova knjiga Meszlényijevih pridig in življenjepis Arhivirano 2007-07-13 na Wayback Machine-u
- Magyar életrajzi lexikon: Meszlényi Zoltán
- Ma.hu: Polaganje vencev v esztergomski baziliki na grob J. Mindszenty in Z. Meszlényi Arhivirano 2007-09-27 na Wayback Machine-u
- Prímási levéltár Esztergom (Estergomski primaški arhiv Arhivirano 2014-09-27 na Wayback Machine-u
- Bárdos István: A Belvárosi Katolikus Olvasókör megalakulása és működése Esztergomban (1882-1950) /Ustanovitev in delovanje katoliške čitalnice v Esztergomu/ Arhivirano 2007-09-27 na Wayback Machine-u
- A Szentatya jóváhagyta Meszlényi Zoltán vértanú püspök boldoggáavatását: 2009. július 3., péntek 18:00 (Sveti oče je dovolil beatifikacijo mučeniškega škofa Zoltana Meslenjskega 3. julija 2009)
- Bil jim je napoti, zato so ga umorili. Nečak je poznal škofa Zoltána Meszlényija kot poštenega Madžara; poroča: evangelikus.hu, 13. oktobra 2009[mrtav link]
