Zli Potok

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Zli Potok
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Kosovo i Metohija
Upravni okrug Prizrenski
Opština Gora
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 41°58′41″N 20°39′36″E / 41.9781°N 20.6600°E / 41.9781; 20.6600
Nadmorska visina 1612 m
Zli Potok na mapi Srbije
Zli Potok
Zli Potok
Zli Potok (Srbije)


Koordinate: 41° 58′ 41" SGŠ, 20° 39′ 36" IGD
Zli Potok ili Zlipotok (alb. Zlipotoku) je naselje u gornjem delu opštine Gora na Kosovu i Metohiji. Po zakonima privremenih institucija Kosova ovo naselje je u sastavu opštine Dragaš. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Zli Potok površine 2712 ha. Zli Potok je goransko selo. Selo se prvi put pominje 1348. godine, u povelji cara Stefana Dušana manastiru Sv. Arhanđela. U istoj povelji pominje se i obližnje mesto Stratorje, gde se, po predanju, nalazio logor carske konjice.

Po turskom popisu iz 1455. godine u Zlom Potoku je upisano 10 srpskih kuća. U selu je postojala crkva Preobraženja, ispred koje su, na dan Preobraženja (19. avgusta), održavani sabori.

Pelivan[uredi | uredi kod]

U Gori nadimak Pelivan je rezervisan za meštane sela Zli Potok, iako je pelivana (rvača u istoimenoj borbi) bilo iz cele Gore. Danas su najpoznatiji poslastičari Zlipotočani a skoro sve njihove poslastičarnice nose naziv Pelivan. Pelivan je osnov prezimena i znamenite goranske porodice iz Zlog Potoka - Pelivanović. Nadaleko je čuvena poslastičarnica Pelivan u Beogradu koja postoji još od polovine 19. veka, u vlasništvu je Pelivanovića, zatim u Subotici, osnovana početkom 20. veka, te u Somboru, Nišu, Kraljevu... kao i mnoge druge pod istim nazivivom širom bivše Jugoslavije.

Samovila[uredi | uredi kod]

U Zlom Potoku se nalazi i vila za koju se verovalo u prošlosti da čuva Goru. Ova vila nema posebno ime već se zove upravo Vila, odnosno "Samovila" ili "Sanvila“. Ovakvo verovanje je zaostavština slovenske mitologije iz prethrišćanskog perioda. Personifikovana je u obliku drveta koje raste na osami u ataru sela Zli Potok. Danas, verskog značaja nema, ali je od velikog simboličkog značaja za Goru i Gorane. U budućnosti, ovaj lokalitet može biti atraktivan za seoski turizam.

Demografija[uredi | uredi kod]

Naselje ima goransku stoprocentnu etničku većinu.

Broj stanovnika na popisima:

Vidi još[uredi | uredi kod]