Zlatousti ili tužni dom hrvatski
| Zlatousti ili tužni dom hrvatski : Povijesno-politička drama u 14 slika (u knjizi "Drame") | |
|---|---|
| Autor(i) | Stjepan Tomaš |
| Dizajn korica | Zlatko Kauzlarić Atač |
| Država | Hrvatska |
| Jezik | hrvatski jezik |
| Žanr(ovi) | dramska književnost |
| Izdavač | Matica hrvatska Osijek |
| Datum izdanja | 1999. |
| Stranica | 69-133 (cijela knjiga: 245) |
| ISBN | 953-6137-55-0 |
Zlatousti ili tužni dom hrvatski : Povijesno-politička drama u 14 slika, dramsko djelo Stjepana Tomaša, objavljeno u knjizi "Drame" 1999. godine, skupa s dramama Smrtna ura : dramska kronika, Lov na vješticu i Srpski bog Mars. Prvi put drama je objavljena u osječkoj "Književnoj reviji" pod naslovom, prema katalogu Nacionalne i svečilišne knjižnice, "Zlatousti ili tužni dom hrvatski : (drama u 14 slika - dva dijela)", u godištu 35 (1995), broj 1/2 ; stranice 25-69. Tomaš je napisao i roman Zlatousti o životu J. J. Strossmayera (objavljen 1993. i 2005).
Podaci o drami[uredi | uredi kod]
- Tema: Josip Juraj Strossmayer
- Broj likova: 29 (21 muški, 8 ženskih)
- Broj činova: 2
- Mjesta zbivanja: Đakovo, Zagreb, Beč, Vatikan, Rim, Krapinske Toplice
- Vrijeme zbivanja: 1849-1892.
- Godina nastanka djela: 1997.
Kratak sadržaj[uredi | uredi kod]
Drama o biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, jednom od nekolicine najznačajnijih ljudi druge polovice 19. stoljeća, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Evropi. On je u drami u središtu pažnje, kao kamen ubačen u vodu koja se potom širi koncentričnim krugovima, pa se uz njega javljaju i druge, za hrvatske prilike, kulturu, obrazovanje, vjeru i sl. izuzetno značajne osobe, kao što su: Josip Jelačić, Ante Starčević, Ivan Mažuranić, Franjo Rački, papa Pio IX, car Franjo Josip, Isidor Kršnjavi, Eugen Kvaternik, Josip Šokčević, Franc List, Franjo Krežma...
Strossmayer je prikazan i kao punokrvna, "privatna" osoba sa svojim ljudskim vrlinama i slabostima.
Likovi (po redu javljanja)[uredi | uredi kod]
- Prva suđenica
- Druga suđenica
- Jelačić, hrvatski ban
- Strossmayer, đakovački biskup
- Sofija, Jelačićeva supruga
- Fra Nedić, bosanski vikar
- Tordinac, biskupov tajnik
- Rački, biskupov bliski suradnik
- Miladinov, makedonski pjesnik
- Adella, vojvotkinja Castiglione-Collonna (samo u popisu likova, u drami: Adela)
- Carollyna, von Wittgenstein (samo u popisu likova, u drami: Carolyna)
- Franz Liszt
- Gina, prijateljica Carolyne i Adelle
- Šokčević, hrvatski ban
- Vončina, zastupnik u Saboru
- Šuhaj, zastupnik u Saboru
- Kvaternik, zastupnik u Saboru
- Šagovac, zastupnik u Saboru
- Mažuranić, poslanik, kancelar, pa hrvatski ban
- Starčević, zastupnik u Saboru
- Car i kralj Franjo Josip I.
- Papa Pio IX.
- Franjo Krežma, gudač
- Ana Krežma, njegova sestra
- Kršnjavi, profesor, slikar, predstojnik u banskoj vladi
- Strossmayerova majka
- Šestak, rektor đakovačke bogoslovije
- Tajnik Kršnjavog
Izvođenje na sceni[uredi | uredi kod]
Drama je praizvedena 4. februara 1995. u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK). Na repertoaru se nalazila tri sezone. Reditelj predstave bio je Petar Šarčević.
Izvori[uredi | uredi kod]
- Anonim: Zlatousti ili tužni dom hrvatski : Povijesno-politička drama (Stjepan Tomaš Arhivirano 2008-05-01 na Wayback Machine-u)
- Anonim: (Napomena), u: Stjepan Tomaš: "Drame", Osijek, 1999, str. 133.
- Ana Lederer: Četiri drame', u: Stjepan Tomaš: "Drame", Osijek, 1999, str. 239-245.