Zgrada Mitropolije u Mostaru

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Mitropolija (Vladikin dvor ili Episkopska palata ) u Mostaru je objekat Srpske pravoslavne crkve u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine donijela je odluku da se objekat mitropolije proglasi za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u slijedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1]Nacionalni spomenik čini: objekat Mitropolije, dvorište i objekat stana za sveštenika.[2]

Historija[uredi | uredi kod]

U XVIII stoljeću pravoslavna zajednica u Mostaru se osjetno razvila. Ona je, u tom periodu, predstavljala najveću gradsku općinu u Hercegovini. U ovom periodu i mitropolit Aksentije Palikuća (1751-1763. godine) preselio je 1767 god. mitropolitsku stolicu u Mostar i napustio manastir Duži. U XIX stoljeću podignuti su: u pravoslavna crkva u Bjelušinama (temeljito je obnovljena 1833. godine), srpska škola (1856. godine), te saborna crkva svetog Trojstva u Mostaru (sagradio ju je majstor Andrija Damjanov 1873. godine).

Opis[uredi | uredi kod]

Izgradnja Mitropolitove palate je završena 1910. godine. Projekat za izgradnju zgrade mitropolije uradio je Karlo Paržik. Objekat predstavlja primjer neobarokne arhitekture, na kojem se posebno ističu bogatstvo teksture i sofisticiranost dekoracije u enterijeru i na fasadama. Ulazna fasada kulminira naglašenom atikom sa statuama svetaca u nišama, motivima školjki i urni tako da objekat podsjeća na barokne crkve u Evropi.

Centralno rješenje objekta sa zenitalnim osvjetljenjem i osvjetljenjem preko otvora na stepeništu, umjesto plana koridorskog rasporeda prostorija, je glavna osobina ovog objekta. Arhitekta je razvio spomenutu kompoziciju uzimajući u obzir gotovo tropske vrućine koje vladaju u Mostaru za vrijeme ljeta.

Volumen glavnog objekta Mitropolije predstavlja jednospratnu građevinu, geometrijski gotovo čistog oblika kvadera sa istakom za terasu. Visina objekta: glavni dio građevine visine oko 14,00 m; visina građevine sa atikom oko 16,00 m; visina dijela sa terasom oko 10,00 m od kote pristupa vanjskog stepeništa. Objekat je gabaritnih dimenzija: glavni objekat 18,50 x 20,35 m; a istak sa terasom dimenzija 6,00 x 13,00 m. Čitav objekat je «podignut» na rustični postament sa završnom obradom od maltera u vidu horizontalnih traka koje se protežu duž čitavog objekta.

Sadašnje stanje[uredi | uredi kod]

Usljed ratnih oštećenja u periodu 1992-1995. godine došlo je do potpunog urušavanja krovne i podne konstrukcije objekta Mitropolije. Nalazi se na listi 21 prioriteta za rehabilitaciju uspostavljenoj od strane gradskih vlasti u Mostaru. Projektna dokumentacija za rehabilitaciju je urađena u toku 2004. godine.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Mitropolija (Vladikin dvor ili Episkopska palata ) u Mostaru”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2020. 
  2. „Mitropolija Vladičin dvor (1908)”. www.turizam.mostar.ba. Pristupljeno 13. 9. 2020.