Zgrada željezničke stanice Šipad u Jajcu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Zgrada željezničke stanice Šipad ili zgrada bivše željezničke stanice Steinbeiss (Štajnbas), nalazi se u Jajcu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 21. do 27. januara 2003. godine donijela je odluku da se stanica proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik.[1]

Otvaranje pruge Jajce – Srnetica 1916. god.

Historija[uredi | uredi kod]

Austrougarska monarhija sagradila je i mnoge šumske i rudničke pruge u privatnom vlasništvu koje su služile za eksploataciju rudnog i šumskog bogatstva, kao i za putnički saobraćaj. U početku se nije moglo pristupiti eksploataciji šuma u većim razmjerama zbog nedostatka potrebnih komunikacija. Da bi se to postiglo, bile su potrebne velike investicije za izgradnju šumskih komunikacija, odnosno šumskih željezničkih kolosijeka. Pred kraj austrougarske uprave, krajem 1916. godine u Bosni i Hercegovini bilo je oko 1220 km šumskih pruga.

Najdužu mrežu šumskih željeznica izgradila je firma Steinbeiss u zapadnoj Bosni. Bavarski poduzetnik Otto Steinbeiss započeo je eksploataciju šumskih područja oko rijeke Sane na osnovu ugovora sa Zemaljskom upravom od 1892. godine na rok od 20 godina, a ugovorom od 1899. godine produžena mu je koncesija na narednih 10 godina.

Pruga Srnetica – Jajce puštena je u saobraćaj 10.01.1916. godine u dužini 107 km. Željezničke stanice na relaciji Jajce – Srnetica bile su: Jajce – Plivska Jezera – Jezero – Volari – Šipovo – Sokolac – Pliva – Podovi – Čardak – Podgora – Mlinište – Ovčara – Lisina – Tisova Kosa – Kurijeva Kosa – PotociSrnetica. Za potrebe ove pruge u prigradskom dijelu Jajca sagrađena je još jedna zgrada željezničke stanice poznata pod nazivom ŠIPAD. Izgradnjom ove zgrade Jajce dobija dvije zasebne željezničke stanice.[1]

Raspadom Austro-Ugarske i stvaranjem Kraljevine SHS država postaje vlasnik poduzeća Steinbeiss. Ovo je preduzeće u avgustu 1919. preimenovano u ŠIPAD.

Opis[uredi | uredi kod]

Zgrada željezničke postaje pravougaone je osnove dimenzija oko 13,20 X 7,40 m sa pravougaonim dodatkom na istočnoj strani, čije dimenzije iznose oko 2,90 X 1,30 m, u kojemu bila su smještena kupatila na svakoj etaži. Zgrada se sastoji od podruma, prizemlja, sprata i potkrovlja. Visina zgrade od kote terena do sljemena iznosi oko 9,00 m. Zgrada je građevinski u veoma lošem stanju i ne koristi se.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Fevzija Ajdin, Historija željeznica Bosne i Hercegovine, Nacionalna univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovina, Sarajevo, 2006.
  • Dževad Juzbašić, Izgradnja željeznica u BiH u svijetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kallayeve ere. Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, 1974.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 „Zgrada željezničke stanice Šipad”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. [mrtav link]