Zemljotres u Crnoj Gori 1979.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zemljotres u Crnoj Gori 1979.
Zemljotres u Crnoj Gori 1979. na karti Crne Gore
Zemljotres u Crnoj Gori 1979.
Datum 15. april 1979.
Magnituda 6.9 Mw[1]
Dubina 12 km
Lokacija epicentra 41°59′N 18°59′E / 41.98°N 18.98°E / 41.98; 18.98
Pogođene
zemlje/oblasti
 Jugoslavija,  Albanija

Zemljotres u Crnoj Gori 1979. godine je bio najrazorniji potres na teritoriji današnje Crne Gore, tada dijelu SFR Jugoslavije.[2]

Zemljotres[uredi - уреди | uredi izvor]

Zemljotres, jačine 7 stepeni rihterove[2][3] i IX[3][4] stepeni merkalijeve skale dogodio se 15. aprila 1979. godine u 06:19[3] ili 06:30[4] UTC (07:19/07:30 po lokalnom vremenu), petnaestak kilometara od crnogorske obale između Bara i Ulcinja.[2][3] Potres je trajao deset sekundi, i uglavnom se osjetio duž crnogorske i albanske obale.

Posljedice[uredi - уреди | uredi izvor]

Budvanski Stari grad je teško oštećen. Od 400 građevina u Starom gradu samo 8 je ostalo nedirnuto potresom. Zidine i zaštitni bedemi iz 15. vijeka su takođe teško oštećeni. Manastir Praskavica koji se nalazi između Miločera i Svetog Stefana je pretrpio velika oštećenja. Crkva unutar manastira je potpuno srušena, a i freske su takođe oštećene.

Herceg Novi, najmlađi grad na crnogorskoj obali, takođe je teško oštećen. Dijelovi zidina Starog grada su pali u Jadran.

Ulcinjski Stari grad, još jedan crnogorski centar kulturne baštine, je skoro potpuno uništen. Vijekovna Balšić kula u Ulcinju je srušena.

Preko 450 sela su sravnjena sa zemljom.[3] Osim toga, mnoga sela u regijama Crmnica, Grabalj, Krajina, Paštrovići su bila u opasnosti da se potpuno sruše.[4]

Dalje, u unutrašnjosti, Cetinje, Danilovgrad, Nikšić i Titograd su oštećeni, ali ne teško.[4]

Prema izvještaju UNESKO-a iz 1984. ukupno 1.487 objekata je oštećeno, od kojih su skoro polovina domaćinstva, a 42% crkve i svetovni objekti. Trideset posto od ukupno oštećenih objekata je upotpunosti srušeno. Preko 1000 spomenika kulture je oštećeno, kao i hiljade umjetničkih djela i vrijedne kolekcije.[4]

Na kraju je ukupno 101 osoba u Crnoj Gori poginula[2][3], 35 u Albaniji[3], a više od 100.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom.[4]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Strong-Motion Records of Earthquakes in 1979, Ambraseys, N., Smit, P., Sigbjornsson, R., Suhadolc, P. and Margaris, B. (2002), Internet-Site for European Strong-Motion Data, European Commission, Research-Directorate General, Environment and Climate Programme". Arhivirano iz originala 08. 10. 2009.. http://www.isesd.cv.ic.ac.uk/ESD/CdRom/cdromearthquake1979.htm. pristupljeno 05. 10. 2009.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Crnogorski zemljotres ukroćen u Skoplju, Vijesti
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Zemljotres od 15. aprila 1979. godine. Accessed 2009-04-06. Archived 2009-05-06.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 ((en)) Montenegro Earthquake: The Conservation of the Historic Monuments and Art Treasures, 1984, UNESCO