Završne operacije u Jugoslaviji 1945.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Borba za Bihać marta 1945.
Uništena nemačka motorizovana kolona na prilazima Zagrebu početkom maja 1945.

Završnim operacijama 2. sv. rata u Jugoslaviji nazivamo ratne operacije za oslobođenje zemlje između 20. ožujka i 15. svibnja 1945. godine.

U završnim operacijama Jugoslovenska armija zarobila je oko 150.000 nemačkih vojnika.

Uvod[uredi - уреди | uredi izvor]

 Operacije Narodnooslobodilačke vojske
tokom Narodnooslobodilačke borbe 1941-1945

Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg

  1941. godina
 Trinaestojulski ustanak
 Užička republika
 Prva neprijateljska ofanziva
 Povlačenje u Sandžak i Pljevaljska bitka
 1942. godina
 Druga neprijateljska ofanziva i Igmanski marš
 Treća neprijateljska ofanziva i Bitka za Kozaru
 Pohod u Bosansku krajinu; Napadi na Kupres, Jajce i Udbinu
 Bihaćka operacija i Bihaćka republika
 1943. godina
 Četvrta neprijateljska ofanziva (Bitka na Neretvi)
 Peta neprijateljska ofanziva (Bitka na Sutjesci)
 Napad na Vlasenicu i Zvornik
 Oktobarska ofanziva
 Šesta neprijateljska ofanziva
 Limsko-drinska operacija
 Prva banjalučka operacija
 1944. godina
 Desant na Korčulu
 Sedma neprijateljska ofanziva (Desant na Drvar)
 Andrijevička i Durmitorska operacija
 Prodor u Srbiju
 Druga banjalučka operacija
 Niška i Kosovska operacija
 Beogradska operacija; Sremski front i Batinska bitka
 Kninska operacija
 1945. godina
 Mostarska i Sarajevska operacija
 Karlovačka i Riječka operacija
 Završne i Tršćanska operacija

Od Staljingrada 1943. Sile osovine gube bitke i teritorij, sredinom ožujka bojišnica Crvene armije ide od rijeke Odre-Slovačke Rudne planine-Estergom-Blatno jezero-Drava, gdje kod Barcsa kontakt uspostavljaju Crvena armija i JA, bojišnica dalje vodi na Jadransko more južno od Karlobaga. Zapadni saveznici u Njemačkoj su na Rajni, u Italiji na crti Bolonja-Toskansko-emilijski Apenini.

Borbe u Jugoslaviji početkom 1945[uredi - уреди | uredi izvor]

Zarobljeni Nemci u borbama za oslobođjenje Varaždina, maja 1945.god.

Balkan: Stanje kod Mostara kritično: naš protivnapad nije uspeo. Firer je odobrio da se naše snage povuku iz Mostara.[1]

Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 15. januara 1945.

Izveštaj Vrhovne komande Vermahta za Jugoistok: naša odbrana je razbijena. Ovo se odnosi i na Nevesinje. Glavni krivac za takvo neplanirano stanje jeste 369. hrvatska pešadijska divizija, koja se prosto raspala, te je izgubila gotovo celokupno teško naoružanje.[1]

Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 16. februara 1945.

Situacija se kod Travnika pogoršala, jer je neprijatelj stigao do zapadnih delova grada, a reč je o najboljim Titovim jedinicama.[1]

Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 20. februara 1945.

Jugoistok: pritisak na naše položaje kod Sarajeva. Situacija u Travniku postaje za nas kritična. Iz Zenice krenula pomoć. Titove snage, po prvi put primećujemo, poseduju tenkove i artiljeriju.[1]

Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 23. februara 1945.

Jugoistok: Neprijatelj i dalje vrši pritisak na naše snage kod Sarajeva. Borbe kod Goražda su u toku. Zaoštrila se situacija kod Zenice. Izgubili smo Gračanicu, jer su ustaše zatajile. Dolazi nam u pomoć 7. S-brdska divizija.[1]

Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 25. februara 1945.

Zapad: oborili 15 neprijateljskih aviona, a izgubili 43; besni bitka velikih razmera. Izgleda da je neprijatelj ušao u Menhen-Gladbah. Izgubili smo i Trir.


Jugoistok: južno od Sarajeva ponovo osvojili jedno uzvišenje koje smo izubili pre dva dana. Kod Zenice 7. Š-brdska divizija nastavlja da napada. Na Dravskom frontu, verovatno, stoje tri bugarske i tri Titove divizije.[1]

Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 3. marta 1945.

Amerikanci su ušli u Minhen i žestoke borbe vode se u centru grada.


Titovi partizani i saveznici susreli se kod Monfalkonea.[1]

Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 1. maja 1945.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]