Zaprešić

Zaprešić
Zaprešić
	Zaprešić
	Koordinate: 45°53′N 15°49′E / 45.88°N 15.81°E
Država	Hrvatska
Županija	Zagrebačka
Uprava
• Gradonačelnik	Željko Turk
Stanovništvo
• Ukupno	23,125
Vremenska zona	UTC+1 (CET)
• Ljeti (DST)	UTC+2 (CEST)
Poštanski broj	10290

Zaprešić je grad u Hrvatskoj koji se nalazi u blizini Zagreba i administrativno pripada Zagrebačkoj županiji.

Geografija[uredi | uredi kod]

Grad Zaprešić prostire se na 52,60 kilometara kvadratnih na kojem prema popisu iz 2001. godine živi 23.150 stanovnika. Drugi je po veličini grad u Zagrebačkoj županiji. S 440.1 stanovnika po kilometru kvadratnom Zaprešić je najgušće naseljeno područje u županiji (prosječna naseljenost u Zagrebačkoj županiji je 101 stanovnik po kilometru kvadratnom). Šire područje Zaprešića koje čini grad Zaprešić i sedam okolnih općina - Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća. zauzima područje od 251,8 km2. Prema popisu iz 2001. godine na tom području živi 50.992 stanovnika. Zaprešićki kraj smješten je u dolini triju rijeka, te između Slovenije na zapadu, Krapinsko-zagorske županije na sjeveru, Samobora na jugu i Zagreba na istoku.

Rijeke: Sutla na zapadu, Sava na jugu, Krapina na istoku
Brdski dio: Medvednica na istoku, Marijagoričko-zagorsko pobrđe na sjeverozapadu
Prirodni rezervati: Orintološki rezervat Sava u gradu Zaprešiću i općini Brdovec, Cret Dubravica u općini Dubravica (stanište rosike, jedine pronađene biljke mesožderke u Hrvatskoj), Park prirode Medvednica na području grada Zaprešića, općina Bistra i Jakovlje

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Prikaz broja stanovništva u mjestu i gradu Zaprešiću od prvog popisa stanovništva 30.10.1857. godine.

godina ..... mjesto Zaprešić.....grad Zaprešić

1857 .................791...............3.120

1869 .................790...............3.334

1880 .................988...............3.634

1890 ...............1.241..............4.280

1900 ...............1.394..............4.660

1910 ...............1.490..............5.058

1921 ...............1.803..............5.404

1931 ...............1.889..............5.810

1948 ...............2.294..............6.284

1953 ...............2.537..............6.540

1961 ...............3.311..............7.484

1971 ...............4.992..............9.101

1981 ...............8.178.............12.751

1991 ..............15.678............20.820

2001 ..............17.538............23.125

Procjena je da će krajem 2005. godine u mjestu Zaprešić biti oko 19.000 stanovnika, a u gradu Zaprešiću oko 25.000 stanovnika

Uprava[uredi | uredi kod]

Gradsko poglavarstvo:

NGL V.Morović: mr.sc. Vinko Morović (gradonačelnik), dr.sc. Nikola Skledar, Ivan Košir, ing., Ivica Blažić, dipl.ing.
HDZ: Željko Turk, dipl.oecc. (dogradonačelnik), mr.sc. Ivan Pinjuh, Dragutin Pismarović

Tajnica Grada: Danica Jaman, dipl. iur.

Gradsko vijeće

HDZ: Drago Bago, dipl.ing. (predsjednik), Krešo Slatković, general Miljenko Filipović, Stjepan Đurinski, Zdenko Poljski
NGL V.Morović: Vladimir Cvetko (dopredsjednik), Nina Globočnik, dr. med., Vladimir Pavetić, ing.,Štefica Mikuš ,Antun Brežanski ,Gordana Kuš
SDP: Ivan Lončarić, dipl novinar, Dragutin Novina
HSS: Damir Benčević, dr. vet.
HSU: Stjepan Orgulan,
NGL D. Baća: Dario Baća, Dario Horvatin
HSP: Anto Jurina, Franjo Klarić

Povijest[uredi | uredi kod]

Konstituirajućom sjednicom Gradskog vijeća grada Zaprešića 30. studenog 1995. god. formiran je grad Zaprešić.

U sastav grada Zaprešića ušla su naselja : Zaprešić, Dubravica, Ivanec, Jablanovec, Hruševec Kupljenski , Kupljenovo, Pojatno, Šibice i Vučilčevo.

Dan grada Zaprešića obilježava se 16. listopada , na dan kada je rođen ban Josip Jelačić po čemu nose ime Jelačićevi Novi Dvori.

O pretpovijesti zaprešičkog kraja svjedoče kamene sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu, bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, tragovi nalazišta željeznog doba na Sv. Križu.

Antički ostaci pronađeni su u Drenju (danas općina Brdovec).U doba Starog Rima tuda je prolazila prometnica Emona (Ljubljana) – Neviodunum – (Drnovo kraj Krškog, do kojeg je tada i Sava bila plovna) – Siscia (Sisak). U Drenju je bio prijelaz preko Save preko kojeg se lokalna cesta uz Sutlu spajala s državnom cestom Emona – Siscia.

Krajem 11. stoljeća(oko 1094.godine) Ača, pouzdanik kralja Ladislava, od kralja je dobio područja s istočne i zapadne strane Medvednice. Na njezinim zapadnim rubovima počinjao je posjed koji se pružao uz Savu do Sutle, od kojeg se razvilo susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, drugo najveće svjetovno vlastelinstvo u Zagrebačkoj županiji.

Tijekom 15.-16. stoljeća doseljavaju se izbjeglice pred Osmanlijama. Neki od njih bježali su iz Pounja i Like, a potomci su im do sada sačuvali ikavicu (Drenje Brdovečko)koja se i danas govori, te kao posebna vrsta kajkavštine izučava u osnovnoj školi Ivan Perkovac u Šenkovcu.

Kmetovi su godine 1573. podigli Seljačku bunu, a jedan od njezinih vođa bio je Ilija Gregorić, iz Marije Gorice. Krajem 16. stoljeća posjedi se drobe u niz malih vlastelinstava, te u 17. i 18. stoljeću tu živi niz sitnih plemića. Podsjetnik na njih brojne su jednostavne kurije, podignute na desecima malih posjeda, a neke su sačuvane i do danas.

Zaprešić je nastao na sjecištu regionalnih i međunarodnih prometnih pravaca. Kroz Zaprešić je prošla i trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Prema nekim teorijama, od konjskih zaprega kojima su putovali trgovci u Zagreb dolazi i ime Zaprešić. Prvi pisani spomen Zaprešića vezuje se uz župnu crkvu Sv. Petra koja je podignuta 1334. godine.

U Zaprešiću je 1920. osnovana Industrija mesnih proizvoda d.d., uz Sljeme i petrinjski Gavrilović, najstarija naša mesna industrija.

Gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Industrija keramike: Inker, Zaprešić

Kemijska industrija: Montkemija, Šibice, Grad Zaprešić i Karbon (tvornica), Zaprešić

Kovinska industrija: Lanac, Zaprešić

Proizvodnja skretnica za željeznicu: Hrvatske željeznice, Zaprešić

Proizvodnja tehničkog plina: Meser plin, Šibice, Grad Zaprešić

Građevinska industrija: Tvornica kamene građe Viadukt i Rofix - Pojatno, Grad Zaprešić

Kamenolom: Viadukt, Ivanec, Grad Zaprešić; Jelenje vode, Kraljev Vrh, općina Jakovlje

Iskopavanje šljunka: Hidroelektra, jezero Zajarki, Zaprešić

Prehrambena industrija: pekara Dubravica

Farmaceutska industrija: Pliva Savski Marof, općina Brdovec

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

Baltazar Adam Krčelić (1715.-1778.) doktor filozofije i teologije, pravnik, rektor hrvatskog kolegija u Beču, kroničar, povjesničar i književnik
Pavao Štoos (1806.-1862.) preporoditelj, pjesnik
Ante Kovačić (1854.-1889.) književnik, pjesnik
Ivan Perkovac (1826.-1871.) književnik, novinar, tajnik Matice hrvatske
Davor Gobac
Matija Skurjeni (1898.-1990.) slikar
ban Josip Jelačić (1801.-1859.) hrvatski ban od 1848. godine
Dragutin "Drago" Štritof (1923.-2014.) poznati jugoslavenski i hrvatski atletičar dugoprugaš radio je jedno vrijeme u vojsci
Josip Vogrinc, poznati hrvatski stolnotenisač
Denis Špoljarić, poznati rukometaš
Mira Vlahović, operna pjevačica
Davor Vuković (slikar)
Zaprešić Boys, muzička navijačka skupina

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]

Zaprešićka staza dvoraca: čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali tijekom 18. i 19. stoljeća pripadaju među najljepše primjerke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri (općina Bistra) i Januševec (općina Brdovec) - prema nekim autorima najljepši spomenik klasisističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac Lužnica u Šibicama(grad Zaprešić), a druge su kategorije Laduč (općina Brdovec) i Novi dvori u Zaprešiću. Osim dvoraca znamenite su i stare kurije, te crkvice, te stare zagorske hiže u okolici (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenim u plavo). Na području općine Brdovec značajna su i nalazišta iz prethistorije i antike.

Novi dvori

Novi dvori jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla "vršilnica" je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. stoljeća. Spomenik je nulte kategorije. Godina 1611. smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora ( Curia Nova ) od grofova Zrinskih , a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi 23.06.1851. ban Josip Jelačić potpisao kupoprodajni ugovor i za 175.000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od 1863. godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića grofice Anke Jelačić 1934. godine Novi Dvori su ostali pod upravom Matice hrvatske Tijekom NDH od 1941.-1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika Ante Pavelića. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je ustrojena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom , ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost. Danas se u okruženju dvorca nalaze gospodarske zgrade,kuružnjak, vršilnica , muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tkz. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, vrtlareva kuća-"staklenjak", obiteljska grobnica Jelačičevih ,a od 2004. godine i golf vježbalište i sjedište golf kluba "Ban Jelačić".

Dvorac Lužnica

Prvotno imanje pripadalo je obitelji Čikulin, a u 18. stoljeću polovica imanja pripada obitelji Moscon, a druga polovica obitelji Čikulin. Kasnije Mosconi otkupljuju dio od Čikulina i vlasnica postaje Maksimilijana Moscon udana Hyacinthy.Nakon njezine smrti imanje ostaje zagrebačkom Kaptolu. Kasnije imanje preuzima Pavao Rauch koji je temeljito preuredio imanje i možda sagradio dvorac 1791. godine. Od 1925. godine dvorac je u posjedu sestara milosrdnica reda sv. Vinka Paulskog , a danas je u njemu i duhovni centar. Dvorac je jednokatan u obliku slova "U" , a na uglovima ima četiri cilindrične kule. U zapadnom krilu nalazi se dvorska kapela s baroknim oltarom. Dvorac je okružen parkom i jezerom.

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Dječji vrtić "Maslačak"
Dječji vrtić "Vrtuljak"
Osnovna škola "Antuna Augustinčića" škola je izgrađena 1954. godine i imala je naziv "Narodna osmogodišnja škola Zaprešić", a 1984. godine je otkriveno poprsje kipara A.Augustinčića (rad kipara Ivana Sabolića). Dogradnja i adaptacija škole završena je 1990. godine s ukupnom površinom 3.547 m2.
Osnovna škola "Ljudevita Gaja"
Osnovna škola "Kupljenovo-Luka"
Osnovna škola "Bistra"
Srednja škola "Ban Josip Jelačić"
Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti "Baltazar Adam Krčelić"
osnovna glazbena škola- područna škola glazbene škole Zlatko Baloković iz Zagreba

Kultura[uredi | uredi kod]

Muzej "Matija Skurjeni" -u Novim Dvorima u adaptiranoj zgradi spremišta plodina 1987. godine otvorena je Galerija Matije Skurjenija, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.
Galerija "Razvid"
Pučko otvoreno učilište Zaprešić
Udruga likovnih stvaralaca
Ogranak Matice hrvatske Zaprešić
Umjetnička udruga Plemićka mladež
Klub Zaprešićana "Zapreščan"
Zaprešićke mažoretkinje "Jelačićke"
KUD "Josip ban Jelačić"
KUD "Kupljenovo"
KUD "Hruševec Kupljenski"
Tamburaški zbor "Gaj"
Puhački orkestar "Zaprešić"