Alpe

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Zapadne Alpe)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Alpe (razvrstavanje).
Alpe
Dio Alpsko-himalajskog sistema
Karta Alpa
Karta Alpa

Karta Alpa
Dužina masiva: 1200 km
Širina masiva: 150 km
Površina masiva: 207.000[1] km²
Najviši vrh: Mont Blanc (4807[2] m)
Zaštićene oblasti:
Država:  Francuska
 Švicarska
 Italija
 Njemačka
 Lihtenštajn
 Austrija
 Slovenija

Alpe (njemački: Alpen, talijanski: Alpi, francuski: Alpes, romanš: Alps, slovenski: Alpe) su planinski masiv između Srednje i i Južne Evrope.

Geografija[uredi | uredi kod]

Masiv je širok nekih 150 km, a dug 1200 km od obala Mediterana pored Nice do Dunava kod Beča.[1] Brojni vrhovi tog masiva imaju preko 4000 metara, a najviši je Mont Blanc na granici Italije i Francuske visok 4807 metara.[2]

Mont Blancl

Centralni planinski niz izgrađen je od starih kristaličnih stijene, a sjeverni i južni lanci iz mezozojskih i karbonatnih stijena (vapnenci i dolomiti), koje su izdignute tzv. alpskim nabiranjem (alpskom orogenezom).

Današni oblik Alpe su dobile pleistocenskom glacijacijom. Snježna granica je na visini 2700 - 2800 m, pa zbog tog po Alpama još uvijek ima puno glečera, a najveći je Aletsch.

Zapadne Alpe[uredi | uredi kod]

Aletsch
Matterhorn, najslikovitiji vrh Alpa i Raetinska pruga

Mont Blanc je s visinom od 4810 m najviši vrh u Francuskoj i drugi po veličini u Europi. Dugo je godina navođen i kao najviši vrh Europe, no tumačenjem određenja Europe kao kontinenta od Atlantskog oceana do Urala i Kavkaza, koja su u posljednje vrijeme opet postala aktualna, Elbrus mu je oduzeo taj naslov.

Najveći glečer Alpa je Aletsch (23 x 1,5 x 0,9 km) na švicarskoj planini Jungfrau (4270 m). Arena Sardona ili Navlaka Glarus je najveća navlaka (povratni rasjed koji nastaje skoro horizontalnim padom površinskog tla) na Alpama koja se također nalazi u istočnoj Švicarskoj. Furka Pass je visoki cestovni planinski prijevoj u Švicarskim alpama na nadmorskoj visini od 2.436 metara koji Furka tunelom (duljine 15,4 km) spaja Gletsch i Valais sa Realpom u Kantonu Uri. U njegovoj blizini se nalazi Glečer Rhône koji je izvor rijeke Rhône i jedan od glavnih dotoka Ženevskog jezera. Simplonski prijevoj je 2.008 metara visok planinski prijevoj između Peninskih i Lepontinskih Alpa koji povezuje Brig-Glis u kantonu Valais s Domodossolom u talijanskoj regiji Pijemont.

Matterhorn, Monte Cervino ili Mont Cervin, je planina na granici između Švicarske i Italije (Peninske Alpe), visine 4478 metara, koji je posljednji od viših vrhova Alpa koji je osvojen.

Istočne Alpe[uredi | uredi kod]

Švapska Jura ili Švapske Alpe su kršno-šumovito brdsko područje u jugozapadnoj Njemačkoj, u saveznoj državi Baden-Württemberg. Dužina gorja iznosi oko 200 kilometara, širina u prosjeku približno 40 kilometara, a najviši vrh je Lemberg (1015 m).

Hoher Dachstein je krška planina, drugi najviši vrh Sjevernih krških Alpa. Nalazi se na granici dvije austrijske savezne države, Gornja Austrija i Štajerska (austrijska savezna država), u kojima je on najviši vrh (2.995 m). Dijelovi njegovog masiva leže i u austrijskoj saveznoj državi Salzburg, te ju često zovu "Planinom triju država" (njemački: Drei-Länder-Berg). Najveći glečer u Austriji, Pasterze, leži u podnožju najvišeg austrijskog vrha, Grossglocknera (3798 m) koji je dio planinskog vijenca Visokog Tauerna. Oetztalske Alpe su planinski masiv i prirodna granica Italije i Austrije. Najviši vrh je Wildspitze (3774 m), koji je i ujedno drugi po veličini vrh u Austriji iza Grossglocknera.

Dolomiti ili Dolomitske Alpe su planinski masiv u istočnim Alpama u sjeveroistočnoj Italiji; po njima je prozvan kamen dolomit.

Julijske Alpe su skupina planina u južnom dijelu Alpa, u sjeverozapadnoj Sloveniji i u sjeveroistočnoj Italiji, a ime su dobile po Gaju Juliju Cezaru. Najviši vrh Julijskih Alpa je Triglav s 2864 metara nadmorse visine, koji je ujedno i najviši vrh Slovenije.

Privreda[uredi | uredi kod]

Najveće privredno značenje imaju šume, stočarstvo i turizam, a značajno je i rudno bogatstvo (željezo, ugljen, nikal, olovo, sol i dr.). S više cestovnih i željezničkih veza preko Alpa povezane su Srednja i Južna Evropa. Najduži tuneli su Simplonski tunel (20 km) i Bazni tunel Gotthard (57 km).

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Alps (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 30. 10. 2013. 
  2. 2,0 2,1 Mont Blanc (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 6. 10. 2013. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]