Zapadna Morava

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Zapadna Morava je reka u centralnoj Srbiji dugačka 308km, koja zajedno sa Južnom Moravom obrazuje Veliku Moravu.

Izvor[uredi | uredi kod]

Zapadna Morava nastaje u polju Tašti, istočno od Požege, od Golijske Moravice i Đetinje. U ovom polju se u Đetinju sa leve strane uliva Skrapež, ali na manje od jednog kilometra od ušća Skrapeža, Đetinja se sreće sa Golijskom Moravicom, stvarajući Zapadnu Moravu. Zbog blizine ušća Đetinje, Skrapeža i Golijske Moravice, neki izvori smatraju sve tri reke direktnim kracima Zapadne Morave, ali pošto je Golijska Moravica 23km duža, ona se smatra glavnim krakom. Mereno od izvora Golijske Moravice, Zapadna Morava je dugačka 308km, dok je dužina same Zapadne Morave 208km.

Tok[uredi | uredi kod]

Za razliku od meridijanskog (od juga prema severu) toka Južne i Velike Morave, Zapadna Morava teče u uporedničkom (od zapada ka istoku) pravcu, razdvajajući Šumadiju od južnih krajeva zemlje.

Zbog svog smera, Zapadna Morava teče između mnogih planina, regija i pod-regija:

Ekonomija[uredi | uredi kod]

Dolina Zapadne Morave, Zapadno Pomoravlje, je ekonomski najrazvijenija od dolina sve tri Morave. Sa dolinom Ibra, Zapadna Morava ima veliki potencijal za proizvodnju električne energije (hidroelektrane Ovčar i Međuvršje). Voda se takođe koristi za navodnjavanje, a za istu svrhu na reci je stvoreno veštačko jezero Parmenac, pomažući tako već plodnu regiju (žitarice, voćnjaci). Takođe, od dolina tri Morave, dolina Zapadne Morave je najpošumljenija.

Sliv Zapadne Morave je bogat rudama, (najviše ibarski deo) i sadrži rudnike tvrdog uglja, magnezijuma, hroma, itd. Kao rezultat, industrija je vrlo razvijena sa nizom vrlo industrijalizovanih gradova: Užice, Požega, Kraljevo, Trstenik i Kruševac. Saobraćaj je takođe važan za ekonomiju pošto je cela rečna dolina prirodan put i za drumove i železnicu koji spajaju istočnu, centralnu u zapadnu Srbiju.

Odlike[uredi | uredi kod]

U Zapadnu Moravu se ukupno uliva 85 pritoka. Reka je nekada bila duža (319 km), ali zbog regulacije toka, ona je skraćena. Zapadna Morava ima prosečan protok od 120 m/s3, ali je odlikuju ekstremna kolebanja, što se odlikuje velikim poplavama. Sliv Zapadne Morave iznosi 15.849 km2 (42,3 % celog sliva Velike Morave), pripada Crnomorskom slivu, a sama reka nije plovna.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  • Mala Prosvetina Enciklopedija, Treće izdanje (1985); Prosveta; ISBN 86-07-00001-2
  • Jovan Đ. Marković (1990): Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Svjetlost-Sarajevo; ISBN 86-01-02651-6

Spoljašne veze[uredi | uredi kod]