Zalomka
Zalomka je rijeka u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Izvire u Gatačkom polju, a u gornjem toku, od Rašćelice do Fojnice naziva se i Đerope. Kroz Nevesinjsko polje, je zovu Kolješka rijeka. Ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu u Nevesinjskom polju, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n.v.)[1], pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode koja iznosi do 33,67 cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu.
Tokom sušnog perioda Zalomka presuši, ostavljajući virove bogate ribom i pogodne za kupanje. U kišnom periodu, ona je bogatija vodom. Teče u prosjeku nešto više od 200 dana. Njezine pritoke su Zovidolska rijeka, Bukovik, Vučine i druge.[2]
Bez obzira na sve te prirodne vrijednost, stvarane milionima godina, elektroprivreda započinje projekt Gornji horizonti gradnjom akumulacije na Zalomki za potrebe buduće hidroelektrane Dabar u Dabarskom polju.
Osnovni koncept projekta Gornji horizonati sastoji se u prevođenju dijela gatačkih voda u Zalomku. Zatim je planirana izgradnja brane kod Pošćenja, tri km uzvodno od ponorske zone Biograd. Potopit će se dio polja, a ponor Biograd ostaviti na suhom. Ta voda će se koristila na HE “Nevesinje”. Od brane će voditi tunel do vrela Vrijeke u Dabarskom polju, gdje će biti mašinsko postrojenje HE “Dabar”. Iz Dabarskog polja te vode odlaziće kanalima i tunelom između Dabarskog i Fatničkog polja u tunel Fatničko polje - Bileća. HE “Dabar” i “Nevesinje” su praktično ključni objekti projekta. Kasnije će uslijedilo podizanje HE “Bileća”. Sve bi to trebalo imati pozitivni uticaj na postojeći sistem Donji horizonti na rijeci Trebišnjici.
Pored uobičajeno višestrukih negativnih djelovanja brana u kršu, koje se uglavnom odnose na uništavanja nepreglednih podzemnih ekosistema njihovim isušivanjem ili potapanjem, te uništenja endemičnog biljnog i životinjskog svijeta, Gornji horizonti će preko Bune, Bunice i Bregave oduzeti Neretvi oko 15 m3/s, što je prosječna jedna Bregava. O uticaju na postojeći sistem ocjene su različite. [3]
Lokacijska dozvola za gradnju je već izdata.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „Uticaj delimičnog prevođenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice”. 26.07.2012. Pristupljeno 28.07.2020.
- ↑ Crvanj - Dinarsko gorje - Zalomka
- ↑ Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo -Broj ugovora 03-21-185-3/11 149 -STUDIJA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU I DOKAZA ZA IZDAVANJE EKOLOŠKE DOZVOLE ZA HIDROENERGETSKO POSTROJENJE DABAR
